NaslovnaRegion energetikaSlovenija finalizuje pravni...

Slovenija finalizuje pravni okvir za zatvaranje rudnika Velenje uoči izlaska iz uglja 2033. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Vlada Slovenije usvojila je nacrt zakona o postepenom gašenju rudnika uglja Velenje, čime je napravljen ključni korak ka ispunjenju obaveze zemlje da najkasnije do 2033. godine napusti korišćenje uglja. Ministar za prirodne resurse i prostorno planiranje Jože Novak objasnio je da se predlog priprema i usaglašava duži vremenski period, te da Ministarstvo očekuje njegovo usvajanje pre kraja tekućeg mandata parlamenta.

Nacrt predviđa dvodecenijski program zatvaranja rudnika, koji će trajati do 2045. godine. Dokument ne propisuje obim buduće eksploatacije, jer će to zavisiti od operativnih potreba termoelektrane Šoštanj. Umesto toga, zakon se fokusira na uspostavljanje sveobuhvatnog pravnog okvira za uredno, nadzirano i finansijski kontrolisano gašenje rudnika, uključujući i procedure njegove konačne likvidacije. Uz nacrt zakona pripremljeni su i detaljan dugoročni program zatvaranja, kao i početni dvogodišnji operativni plan.

Jedna od ključnih stavki predloga su socijalne mere za zaposlene u rudniku. One obuhvataju mogućnosti prevremenog penzionisanja prema godinama starosti ili profesiji, otpremnine, različite finansijske nadoknade i programe prekvalifikacije.

Vlada planira da u periodu od 2026. do 2045. godine izdvoji više od 1,13 milijardi evra iz nacionalnog budžeta za sprovođenje programa — u proseku oko 50 miliona evra godišnje. Nacrt precizira da bi većinu aktivnosti vezanih za zatvaranje trebalo da finansira sam rudnik kroz prodaju uglja i rasprodaju imovine koja nije neophodna za rad, dok će država pokrivati preostali finansijski deficit.

Kako se zakon tretira kao shema državne pomoći, njegova primena zahteva prethodnu notifikaciju i odobrenje Evropske komisije. Odredbe mogu stupiti na snagu tek nakon što zakon bude usvojen u parlamentu, objavljen u Službenom glasniku i nakon što Komisija da svoju saglasnost. Prema aktuelnom planu, predviđeno je da zakon počne da važi od 1. jula 2026. godine.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

HESS pustio u rad solarni kompleks od 15,34 MW kod Brežica

Slovenački proizvođač električne energije iz hidroelektrana HESS pustio je u rad dva solarna postrojenja kod hidroelektrane Brežice, čime je ukupni fotonaponski kapacitet na toj lokaciji povećan na 15,34 MW. Nova postrojenja FEBR-D1 i FEBR-D2 imaju ukupnu snagu od 9,34...

Proizvodnja nuklearne elektrane Krško u septembru 2026 ispod plana

Nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 487.438 MWh neto električne energije u septembru 2026. godine. To predstavlja odstupanje od 1,53% u odnosu na mesečni plan proizvodnje. Istovremeno, proizvodnja je bila znatno veća nego godinu...

Enery gradi hibridno postrojenje Jezerce: solar + baterija u Sloveniji

Enery je započeo izgradnju hibridnog postrojenja u Sloveniji koje kombinuje solarnu elektranu i baterijsko skladište energije. Projekat se vodi pod nazivom Jezerce i nalazi se u blizini Divače. Prema navodima iz komercijalnog sporazuma, opština Divača ima pravo da tokom...
Supported byClarion Owners Engineers