Supported byspot_img

Srbija: Za projekat Jadar...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje...

Srbija: Za “zeleni dogovor”...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa...

Saradnja po planu

Supported byspot_img
Supported byspot_img

 

Saradnja Elektroprivrede Srbije (EPS) i italijanske kompanije Seći energija na zajedničkom projektu gradnje 10 malih hidroelektrana na Ibru odvija se po planu, potvrdio je juče u Rimu generalni direktor EPS Dragomir Marković.
 
Marković je učestovao na sastanku srpske državne delegacije sa predstavnicima Sećija i ministrom za ekonomski razvoj u Vladi Italije Paolom Romanijem, koji je najavio je da bi 21. juna na samitu dve vlade u Beogradu trebalo da se potvrde dosadašnji sporazumi o saradnji u energetici.

“U trenutku kada je u celom svetu dovedena u pitanje proizvodnja električne energije iz nuklearki, neophodno je da Srbija, Republika Srpska (RS) i Italija reše problem nedostatka energije proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije”, rekao je Romani.

Marković je objasnio da je formirano zajedničko preduzeće EPS i Sećija, napominjući da su u toku i istražni radovi na Ibru.

Prema njegovim rečima, prvi građevinski radovi mogu se očekivati do kraja ove godine.

Kako se podseća u saopštenju EPS, projekat gradnje 10 malih HE na Ibru, snage 103 megavata, vredan je 285 miliona evra.

“Italijanski investitori su još jednom potvrdili zainteresovanost za gradnju HE na Srednjoj Drini, gde bi partneri bili RS, Italija i Srbija”, rekao je Marković.

Za sada, prema rečima Markovića, postoji problem u zakonodavstvu RS oko izbora strateškog partnera, koji po sadašnjim propisima mora da bude izabran na tenderu.

Nadam se, naglasio je Marković, da će i ovaj problem biti rešen uskoro.

Na srednjoj Drini planirana je gradnja tri hidroelektrane, ukupne snage 321 megavat, a godišnja proizvodnja bila bi 1,2 milijarde kilovat sati električne energije. Procenjena investicija je 870 miliona evra.

Marković je podsetio da se cena električne energije koja će biti isporučivana Italiji više ne bazira na “zelenim” sertifikatima, već na povlašćenim cenama.

Sadašnja povlašćena cena je 180 evra po megavat času, što je, prema rečima Markovića, izuzetno dobra cena, uz očekivanje da će važiti i na duži rok.

“Gradnja 10 malih hidroelektrana na Ibru ne bi bila ni približno isplativa sa cenama kakve su danas u Srbiji, a uloženo može da se vrati samo sa cenom od 180 evra po megavat satu”, objasnio je Marković.

On je potvrdio da bi 21. juna na srpsko-italijanskom samitu trebalo da se potpiše i prvi ugovor EPS i italijanskog Edisona za završetak gradnje TE Kolubara B.

U državnoj delegaciji bili su ministar infrastrukture i energetike Milutin Mrkonjić, savetnik premijera za energetiku Petar Škundrić i državni sekretar za energetiku Dušan Mrakić.

Razgovorima su prisustvovali ministar energetike RS Željko Kovačević i generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Branislava Milekić.

Izvor FoNet

 

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prve aukcije za OIE tek 2025.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u julu 2022. godine saopštilo da Crna Gora planira, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), da pokrene program za uspostavljanje aukcija za obnovljive izvore energije. Iako su gotovo sve države u okruženju...

Region JIE: Cena gasa na berzi CEEGEX u nedelju dostigla 37 evra po MWh

Prosečna ponderisana cena prirodnog gasa na dan unapred tržištu regionalne berze CEEGEX u nedelju 10. decembra dostigla je 36,97 evra po MWh. Tokom radne nedelje cene su iznosile od 37,4 do 40,2 evra po MWh. Na tržištu unutar dana CEEGEX,...

Zapadni Balkan: Koliko region zaostaje u zelenoj tranziciji

I zemlje Zapadnog Balkana prate evropske ciljeve i planiraju da do sredine veka postanu ugljenično neutralne. EU je namenila paket pomoći vredan devet milijardi evra kako bi se državama zapadnog Balkana pomoglo da ostvare ciljeve iz Zelene agende. Uz strateške...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!