NaslovnaNaftaSAD daju Srbiji...

SAD daju Srbiji tri meseca da ukloni rusko vlasništvo iz NIS-a

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Sjedinjene Američke Države dale su Srbiji rok od tri meseca da pronađe novog vlasnika za naftnu kompaniju NIS, čiji su većinski akcionari ruske kompanije Gasprom njeft i Gasprom, koje se nalaze pod američkim sankcijama.

Ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović rekla je da je američko Ministarstvo finansija, preko Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC), obavestilo Beograd da neće prihvatiti delimičnu promenu vlasništva. Vašington zahteva potpuno povlačenje ruskih kompanija iz NIS-a.

Ona je objasnila da je Srbija dobila dozvolu da vodi pregovore o prenosu vlasništva do 13. februara. Dok se ne postigne novi dogovor, i kompanija i rafinerija neće moći da rade.

Sankcije, koje su na snazi od 8. oktobra, deo su šireg američkog paketa usmerenog na ruski energetski sektor. Iako je primena kaznenih mera protiv NIS-a više puta odlagana, sada su u potpunosti aktivirane i ne mogu se dodatno odlagati. Kao posledica toga, banke su prestale da procesuiraju transakcije povezane sa NIS-om, a hrvatski operator naftovoda JANAF obustavio je isporuke sirove nafte. Procene pokazuju da rafinerija može da nastavi s radom samo do oko 25. novembra bez novih isporuka.

Ministarka Đedović rekla je da Srbija možda razmatra mogućnost preuzimanja vlasništva nad NIS-om, iako je predsednik Aleksandar Vučić govorio protiv takvog rešenja.

Trenutna vlasnička struktura NIS-a podrazumeva da Gasprom njeft drži 44,9 odsto akcija, Gasprom preko svoje podružnice Intelligence poseduje 11,3 odsto, država Srbija 29,9 odsto, dok ostatak pripada malim akcionarima i zaposlenima.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

EMS beleži 30 zahteva, priključak oblikuje vrednost baterijskih projekata u Srbiji

Pristup mreži i obaveze za ojačanje mreže sve više određuju vrednost i mogućnost finansiranja baterijskih projekata u Srbiji. EMS je 4. novembra 2026. ažurirao evidenciju zahteva za priključenje.

CBAM povećava rizik finansiranja izvoza obnovljive energije sa Balkana

CBAM može da veže prihode od izvoza električne energije iz Srbije, Crne Gore i šireg Zapadnog Balkana za dokazivanje stvarnih emisija ili podrazumevani tretman emisija. Razlika može da utiče na izvozne cene, novčani tok projekata i procene prihoda banaka i fondova.

Srbija beleži oko 2 GW sporazuma o priključenju baterija

U Srbiji je za 2026. prijavljeno oko 2 GW sporazuma o priključenju baterijskih sistema, ali samostalni projekti još nemaju široko primenjen lokalni model finansiranja.
Supported byClarion Owners Engineers