Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRS: "Hidroelektrane na...

RS: “Hidroelektrane na Vrbasu” spremaju se za velike investicije – Izgradnja HE “Bočac 2” prioritet

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Razvojni planovi preduzeća “Hidroelektrane na Vrbasu” u Mrkonjić Gradu u bliskoj budućnosti odnosiće se prvenstveno na hidroenergetsko iskorišćenje sliva rijeke Vrbas nizvodno od postrojenja HE “Bočac”.

Sagledavanjem mogućnosti korišćenja hidroenergetskog potencijala sliva rijeke Vrbas koji pripada Republici Srpskoj, konstatovano je da neiskorišćeni tehnički potencijal iznosi 1118,1 GWh. Sva dosadašnja istraživanja i izrađena projektna dokumentacija ukazuju na atraktivnost izgradnje hidroenergetskih postrojenja naročito u srednjem dijelu sliva rijeke Vrbas.

Buduće hidroelektrane

Studija hidroenergetskog korištenja srednjeg toka rijeke Vrbas, koju je izradio Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” iz Beograda, pokazala je da su sa aspekta moguće proizvodnje električne energije daleko najznačajniji potencijalni energetski projekti na srednjem toku Vrbasa, gdje je moguće izgraditi nekoliko elektrana sa velikom godišnjom proizvodnjom, a to su HE “Bočac 2”, HE “Krupa” 228, HE “Krupa” 218, HE “Krupa” 214, HE “Grbići” 204, HE “Banjaluka” 204, HE “Karanovac” i HE “Novoselija” 172,5 i 174,6. Za svaku pojedinačnu hidroelektranu izvršene su hidrološke, hidrauličke, energetske i tehno-ekonomske analize sa posebnim osvrtom na uticaj izgradnje HE na životnu sredinu.

HE Bočac 2

U energetsko-ekonomskom smislu i na osnovu kompleksnih analiza na dijelu rijeke uzvodno od Krupe, najatraktivnije planirane hidroelektrane su HE “Bočac 2” instalisane snage 9,34 W i prosječne godišnje proizvodnje od 47 GWh i HE “Krupa” 218 instalisane snage 14,7 W i prosječne godišnje proizvodnje od 78 GWh.

Srednja godišnja proizvodnja za protočni i varijabilni rad u ovom sistemu iznosile bi 125,7 GWh za protočni, odnosno 111,1 GWh za varijabilni rad.

Projekat HE “Bočac 2” je pojedinačno najisplativija i najizvodljivija investicija za koju ne postoje bitne dileme, tako da se preporučuje njegova što brža realizacija.

Tehničkim rješenjem izgradnje HE “Bočac 2” predviđeno je da se na postojećoj betonskoj brani kompenzacionog bazena izgradi pribranska elektrana. Time bi se koristio raspoloživi pad formiran izgradnjom ove betonske pregrade.

HE “Bočac 2” praktično nema potencijalnih negativnih uticaja u smislu potrebe raseljavanja stanovništva, značajnije ne utiče na mikroklimu, kvalitet vode, kao ni na biljni odnosno životinjski svijet, i kao takva odličan je kandidat za prvu fazu realizacije hidroenergetskog sistema.

U tom smislu, potencijalno predstavlja uspješno i uzorno izveden objekat, koji bi stvorio uslove da se slično pristupi izgradnji i ostalih planiranih objekata, uz poštovanje svih ekoloških kriterijuma i standarda. Treba naglasiti da izgradnja HE “Bočac 2”, kao i ostalih hidroelektrana na Vrbasu, predstavlja razvojni projekat koji ima pozitivne ekonomske efekte sa više dodatnih aspekata.

Uticaj investicija na lokalnu samoupravu, razvoj i zapošljavanje

U fazi izgradnje hidroelektrane, očekuje se značajna angažovanost lokalne građevinske operative, kao i prateće industrije građevinskog materijala, metalne industrije, prehgambrene industrije i sl. U fazi eksploatacije, ne mali broj radnika biće zaposlen na poslovima održavanja sistema. Zatim, završetkom izgradnje hidroenergetskog sistema, opštine će takođe ostvarivati prihod od tzv. resursne rente, kao dio naknade za korišćenje voda.

Rafting staze, na kojima se unazad nekoliko godina izuzetno razvio prepoznatljivi sportsko-rekreativni program, se nalaze nizvodno od HE “Bočac 2”. Stoga, ne treba očekivati negativan uticaj izgradnje sa tog aspekta. Drugim riječima, hidroelektrana ne bi uticala na režim voda nizvodno, već naprotiv, postoji mogućnost regulisanja protoka, ukoliko je to potrebno u cilju planiranja manifestacija ili usljed potrebe unaprijeđenja bezbjednosti učesnika.

Realizacija HE “Bočac 2” na ovom dijelu toka Vrbasa bi uticala na povećanje ekonomske aktivnosti tog područja.

Druge najavljene investicije

Inače, u preduzeću “Hidroelektrane na Vrbasu” u okviru investicija vezanih za modernizaciju opreme u proteklom periodu među značajnijima izdvajaju rekonstrukciju generatorskih zaštita, elektronsku regulaciju turbine, sistemama besprekidnog napajanja, pobudnog sistema i generatorskih prekidača 110 kV na oba agregata. U narednom periodu izvršiće se i zamjena “SCADA” sistema, zamjena i modernizaciju sistema rashladne vode oba agregata i rekonstrukciju 110 kV postrojenja.

Ništa manja pažnja ne poklanja se ni rekonstrukciji i osavremenjivanju oskultacinog sistema brane HE “Bočac”. U proteklom periodu ugrađen je veliki broj instrumenata za automatsko i telemetrijsko očitavanje mjernih veličina, a u cilju što kvalitetnije ocjene stanja i prognoze ponašanja brane. Rekonstruisana je meteorološka stanica, te izvršeno unapređenje sistema seizmološkog osmatranja. U planu je i izrada informacionog sistema za tehničko osmatranje brane.

Najznačajnija investicija u toku je izgradnja dopunskog evakuatora velikih voda iz akumulacije HE “Bočac”.

Izvor Agencije

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u aprilu 2025. uz punu operativnu pouzdanost

U aprilu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, koju zajednički poseduju Slovenija i Hrvatska, proizvela je 503.994 MWh neto električne energije, što je za 0,8 odsto više od planiranog proizvodnog nivoa od 500.000 MWh. Prošlog aprila elektrana je imala ceo mesec...

Srbija: Rosatom nudi sveobuhvatna nuklearna rešenja za jačanje energetske nezavisnosti

Rosatom je izrazio spremnost da ponudi Srbiji niz projekata nuklearnih elektrana, uključujući opcije male i velike snage, izjavila je Marija Deurić, direktorka kancelarije ruske državne korporacije u Srbiji. Govoreći na međunarodnom naučnom forumu „Energetska tranzicija Zapadnog Balkana“ održanom u Beogradu,...

Srbija: Akumulaciona hidroelektrana Bistrica napreduje kao strateški energetski projekat

Predstavnici državne elektroprivrede Srbije (EPS), lokalnih vlasti i nevladinih organizacija održali su prezentaciju u Novoj Varoši o izgradnji akumulacione hidroelektrane Bistrica. Aleksandar Jakovljević, izvršni direktor za investicije i razvoj u EPS-u, istakao je značaj projekta Bistrica, nazvavši ga najvažnijim aktuelnim...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!