Prema prvobitnom planu jedan krak Južnog toka odvajao bi se prema Bosni i Hercegovini, odnosno kroz Republiku Srpsku. Kako sada stvari stoje, Federacija BiH neće učestvovati u njegovoj gradnji, što dovodi u pitanje ekonomsku opravdanost cijele investicije.
Za sada se ne zna koliko će koštati, ne zna se ni cijena gasa, a ne zna se ni kada će biti ispunjen osnovni uslov gradnje – da BiH Rusiji izmiri milionska dugovanja za isporuku gasa.
„Krak Južnog toka bi u BiH, tačnije njen entitet RS, trebao da uđe kod Bijeljine, zatim da se gradi preko Brčkog, Doboja, Banja Luke, pa sve do Novog Grada“ – tako je rekao predsjednik RS Milorad Dodik. Gradnja kraka bi trebala da počne u septembru 2014. godine:
„Do septembra iduće godine moramo da riješimo mnoga pitanja koja su u Studiji izvodljivosti Glavnog projekta, te da donesemo zakon u Republici Srpskoj o Južnom toku”, pojasnio je Dodik.
Osim pompezne najave, o gradnji kraka gasovoda kroz Republiku Srpsku jako malo se zna. Za pripremne aktivnosti formirana je kompanija Gas-Res, a ključna tačka projekta bi trebala biti formiranje zajedničke kompanije Gas-Resa i Gasproma, što se očekuje početkom naredne godine.
Sada je činjenica i da nema ništa od priče vlasti da će RS zarađivati naplaćujući takse od transporta gasa, kaže za RSE urednik portala capital.ba Siniša Vukelić:
„To je zaista bila jedna manipulacija podacima. Mi ćemo dobiti priključak na Južni tok, ali ćemo moći da koristimo samo taj gas. Nećemo moći da naplaćujemo transferne takse, kao što će to moći Srbija ili neke druge države u regionu kroz koje prolazi Južni tok. Ovdje se otvara niz drugih pitanja. Iz Gazproma su najavili da će jedan krak također ići i prema Kosovu, a jedan prema Bosni i Hercegovini. Očigledno da Rusija ovdje pokušava energetski da „poklopi“ ovaj dio Evrope. Istovremeno, mnogo toga se priča, na šta druge svjetske sile ne gledaju baš blagonaklono, o ruskom uticaju i stvaranju energetske zavisnosti”, komentariše Vukelić.
Sudbina kraka gasovoda, još uvijek nije izvjesna. Prije nego što prvi var na cijevi označi početak gradnje, Bosna i Hercegovina prethodno mora da izmiri dog prema Rusiji za isporuku plina u prijeratnom i ratnom periodu. Milorad Dodik ističe kako postoje načini da se to riješi:
„Gazprom i to pitanje želi da riješi jer komercijalni dug, koji BiH treba da plati, iznosi 105 miliona dolara. Pored tog problema, postoji i problem klirinškog duga koja Ruska Federacija ima u BiH, od čega 45 miliona dolara otpada na RS. Mi tražimo varijantu u kojoj bi taj dio duga bio uključen u dio našeg učešća u samom projektu Južni tok. Nema ni jedno pitanje koje nije obuhvaćeno da bi se stvari dovele na čistac.“
U Federaciji Bosne i Hercegovine za sada nisu pokazivali pretjeran interes za učešće u gradnji kraka Južnog toka. U kompaniji BH gas, koja je zadužena za distribuciju gasa u Federaciji BiH, teško je bilo ovih dana čuti stavove o Južnom toku, obzirom da je došlo do smjene rukovodstva.
No ranije izjave direktorice za razvoj BH GAS-a, Nadžide Ninković, govore u kom pravcu se razmišlja o tome:
„ Mi težimo, i uvijek smo u svojim razvojnim projektima davali prioritet, onim pravcima koji mogu obezbijediti FBiH dugoročno diverzifikaciju transportnih pravaca do BiH, a gledano u dužem vremenskom periodu, i izvor snabdijevanja. Iz tih razloga je nama prioritetan gasovod Zenica – Doboj – Bosanski Brod.“
Jedan od onih koji misle da od južnog toka nema nikakve koristi je i bivši direktor kompanije BH Gas, Almir Bećarević:
„Svaka zemlja želi da ima mogućnost trgovine. Ovim gasovodom ne dobijate mogućnost trgovine, nego opet imate istog snabdjevača. I što je najinteresantnije, svi tvrde da će biti jeftiniji gas. Ne postoji mogućnost, niti će se, iz Južnog toka dobiti jeftiniji gas”, tvrdi Bećarević.
U opoziciji u Republici Srpskoj pomalo skeptično posmatraju cijelu priču oko gasovoda. Poslanik PDP-a u entitetskoj Narodnoj Skupštini i geolog po profesiji, Aleksandar Golijanin, kaže za RSE da se profit od transporta gasa teško može očekivati:
„Kome ćete ga prodati? Kome ćete prodati skupi energent? Grijaće gradske toplane, koje koriste mazut i koje su u ogromnim dugovima? Kako? Na koji način? Možda oni znaju, ali ja ne znam. Suština je da oni žele da ovdje naprave taj krak. Mi se nećemo suprotstavljati ako taj projekt ima svoju opravdanost – prije svega mislim na finansijsku”, navodi Aleksandar Golijanin.
Nedoumice ostaju i oko toga kolika će biti cijena gasa kad on jednom proteče kroz Republiku Srpsku. Istovremeno bi se trebalo raditi i na izgradnji mreža za snabdijevanje gasom u gradovima, kroz koje će cjevovod prolaziti. I to je spor proces. Napredak je vidljiv jedino u Bijeljini.
Na kraju, očekuje se i zvanična posjeta delegacije ruskog Gasproma Bosni i Hercegovini, nakon kojeg će se znati i kakav će konačno biti stav Sarajeva o povezivanju sa Južnim tokom.
Izvor Slobodna Bosna
