Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Zemlje Balkanskog...

Region: Zemlje Balkanskog toka očekuju da će izbeći najgore posledice međunarodne gasne krize

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Dok traje debata oko gasovoda Severni tok 2, odvojeni sistem gasovoda kojim se ruski gas prenosi u Jugoistočnu Evropu tiho je otvoren u poslednjih nekoliko godina i sada omogućava zemljama duž njegove rute da izbegnu najgore posledice energetske krize.

Kao i Severni tok i Severni tok 2, Balkanski tok, produžetak Gazpromovog gasovoda Turski tok koji ide preko Jugoistočne Evrope do Mađarske, zaobilazi Ukrajinu. Ipak, u poređenju sa svojim severnim kolegom koji je izazvao međunarodnu debatu i kritike ruske gasne diplomatije, Balkanski tok je izazvao relativno malo komentara.

Balkanski tok je produžetak Turskog toka koji ide od Rusije ispod Crnog mora do Turske. Ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara (bcm) gasa godišnje, od kojih je deo namenjen za nekoliko zemalja Jugoistočne Evrope.

Ruta povezuje mnoge zemlje koje su trebale biti snabdevane obustavljenim projektom Južni tok, kojim bi se ruski gas isporučivao Bugarskoj, a zatim u druge zemlje u regionu, ali je ukinut kada je utvrđeno da nije u skladu sa zakonodavstvom EU. Kako su istakli ruski jastrebovi, dva gasovoda su sumnjivo slična i postavljaju se pitanja o finansiranju različitih krakova Balkanskog toka.

S rastom međunarodnih cena gasa, vladini dužnosnici iz država duž gasovoda – koji se nedavno povezao sa Hrvatskom i Mađarskom – nastojali su da uvere svoje stanovništvo da se neće suočiti ni sa nestašicom gasa, ni sa preteranim poskupljenjima.

Kako je objavio bne IntelliNews, krizu u Evropi izazvalo je tržište u obliku slova „V“; kombinacija faktora, uključujući ponovno otvaranje industrijskih kapaciteta kako se ublažava koronakriza, tešku zimu i vruće leto, nesreće na infrastrukturi za snabdevanju i veću potražnju za tečnim prirodnim gasom (LNG) iz Azije. Dok je Rusija u pojedinim krugovima okrivljena za krizu, kako tvrdi kolumnista bne IntelliNews-a Mark Galeoti, Moskva ispunjava svoje ugovorne obaveze i isporučuje blizu rekordnih nivoa gasa.

Diverzifikacija snabdevanja

Pored Turskog toka, Turska ima još nekoliko opcija za uvoz, kako je to izneo ministar energetike i prirodnih resursa Fatih Donmez 8. oktobra, kada je prognozirao da se zemlja ove zime neće suočiti sa nestašicom energije, uprkos očekivanom porastu potrošnje ove godine kako privreda oživljava, a nedavna suša je smanjila proizvodnju hidroenergije.

„Imamo cevovode koji dolaze iz Crnog mora, Plavi tok, još jedan iz Azerbejdžana i cevovod iz Irana. Dodali smo dva plutajuća terminala za LNG [tečni prirodni gas], nazvana FSRU [ploveće jedinice za skladištenje i regasifikaciju]“, rekao je Donmez privatnoj televiziji NTV. Takođe je napomenuo da je zemlja povećala svoje podzemne skladišne ​​kapacitete.

Iz Turske Balkanski tok ide do Bugarske, gde, uprkos tome što je Regulatorna komisija za energetiku i vodu (KEVR) nedavno odobrila povećanje cene prirodnog gasa, zemlja i dalje očekuje da korisnici plaćaju relativno nisku cenu, zahvaljujući tome što Bugarska nabavlja gas i od Gazproma i azerbejdžanskiog Socara. Bugarska posebno ima mogućnost da poveća gas koji uvozi iz Azerbejdžana, rekao je generalni direktor Bulgargaza Nikolaj Pavlov, prenosi Rojters.

U međuvremenu, ambasadorka Rusije u Bugarskoj Elena Mitrofanova predložila je Bugarskoj da potpiše novi dugoročni ugovor o snabdevanju gasom sa Gazpromom u kontekstu rasta spot cena, rekla je Mitrofanova, a prenosi RIA Novosti.

Jeftini gas u Srbiji

Gas je počeo da pristiže i u Srbiju i u Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini početkom ove godine – u isto vreme kada je Turski tok pokrenut, a ruska isporuka gasa Turskoj porasla za 200% na godišnjem nivou. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je poslao snažnu poruku, obećavajući građanima „najjeftiniji gas u Evropi“ i dovoljno tople domove da ove zime šetaju u majicama.

Vučić je 8. oktobra lokalnim medijima rekao da građani Srbije ne moraju da brinu o snabdevanju gasom i električnom energijom i da cene neće rasti. „Građani Srbije će imati tople sobe kako bi mogli da se šetaju u majicama. Ne postoje problemi, nemamo nameru ni da povećavamo cene gasa i električne energije, sve možemo izdržati ako podignemo kapacitete elektro sistema“, rekao je on, prenela je TV N1.

Rekavši da će lično tražiti od ruskog kolege Vladimira Putina da pomogne Srbiji da prebrodi energetsku krizu, Vučić je za energetsku krizu u Evropi okrivio evropske zemlje koje nisu potpisale dugoročne sporazume sa Rusijom, preneo je TASS.

On je odluku Srbije da izgradi gasovod Balkanski tok nazvao „veoma pametnom“, rekavši da on snabdeva zemlju prirodnim gasom po pristupačnoj ceni.

Mađarski sporazum sa Gazpromom ljuti Ukrajinu

Iz Srbije gasovod se nastavlja ka Mađarskoj, a interkonektor između dve zemlje zvanično je otvoren 30. septembra. Prve komercijalne isporuke gasa u Mađarsku putem linije počele su sutradan, prvog dana nove gasne godine i novi dugoročni ugovor Mađarske o isporuci gasa sa Rusijom je stupio na snagu.

Dogovor je razbesneo Kijev jer se Ukrajina upravo toga plašila: ranije je gas koji je Mađarskoj isporučivan iz Rusije išao preko Ukrajine, ali zemlja je sada potpuno isključen iz kruga.

Ukrajinska nacionalna gasna kompanija Naftogas i operator gasovoda Operator transportnog sistema Ukrajine (GTSOU) 1. oktobra su tvrdili da je dogovor ruskog Gazproma o snabdevanju Mađarske i smanjenju isporuke gasa Ukrajini bio „upotreba gasa kao oružja“ i zahtevali su od SAD i EU da uvedu sankcije kao što su obećale.

„Bez obzira da li Nemačka to priznaje ili ne, Rusija je svoje energetsko oružje usmerila na čitavu EU. Pretnje da će Rusija biti kažnjena nekog budućeg dana više nisu dovoljne. Sam kredibilitet zapadnih faktora obeshrabrivanja je na probi i vreme je da se odgovori”, napisala je ukrajinska nacionalna transportna kompanija za gas istog dana na svom tviter nalogu.

Prema sporazumu, Gazprom će u skladu sa ugovorom isporučivati ​​3,5 milijardi kubnih metara preko mađarsko-srpskog interkonektora, od ukupno 4,5 milijardi kubika gasa koje će godišnje dobijati iz Rusije. Ukupan godišnji kapacitet isporuke gasovoda je 8,5 milijardi kubnih metara. Oko 32% sbadevanja tokom prve godine je već rezervisano.

Ukrajina se žalila Evropskoj komisiji na novi ugovor Mađarske za ruski gas; prethodno je mađarski ruski gas isporučivan gasovodom Prijateljstvo koji prolazi kroz Ukrajinu. Međutim, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Szijarto je kratko prokomentarisa da Mađarska taj potez smatra „napadom na njen suverenitet“.

„Ni Ukrajinu, niti bilo koju drugu državu se ne tiče sa kim, o čemu i na koji način Mađarska postiže dogovore“, dodao je on.

Hrvatska je počela da se snabdeva gasom putem gasovoda istog dana, nakon što je četiri godine ranije, u septembru 2017. godine, sa Gazpromom potpisala desetogodišnji ugovor o isporuci gasa, prema kojem će ruska kompanija isporučivati  milijardu kubnih metara godišnje hrvatskom Prvom Plinarskom društvu.

Van toka

Ostale zemlje u regionu, posebno one koje nemaju dugoročne sporazume o snabdevanju, vode borbu.

Moldavija, na primer, tek treba da pristane na novi dugoročni ugovor sa Rusijom nakon što je prethodni dugoročni ugovor istekao 30. septembra. Sistem za prenos prirodnog gasa u zemlji i sektor proizvodnje električne energije bili su pod ekstremnim pritiskom nakon što je Gazprom pristao da privremeno isporuči samo dve trećine gasa potrebnog zemlji koja pregovara o novom višegodišnjem ugovoru.

Komisija za vanredne situacije Moldavije (CSE) proglasila je stanje pripravnosti u vezi sa tržištem prirodnog gasa 13. oktobra, a vlada je ovlastila kompaniju za centralizovano snabdevanje električnom energijom Energocom da pregovara o uvozu prirodnog gasa iz Ukrajine i Rumunije, saopštio je zamenik premijera Andrej Spinu.

Rumunija je pritekla u pomoć nedelju dana kasnije i počela ograničen izvoz gasa u Moldaviju, saopštila je moldavska premijerka Natalija Gavrilita na konferenciji za novinare o stanju pripravnosti izazvanom krizom na tržištu prirodnog gasa.

Pregovori o novom ugovoru sa Gazpromom bili su prvi veliki test za novu prozapadno orijentisanu vladu orijentisanu na čelu sa predsednikom Moldavije Maiom Sandu, koji je izabran početkom ove godine na prozapadnoj, antikorupcijskoj platformi.

Prema aranžmanu sa Gazpromom o premošćavanju, dok traju razgovori o novom dugoročnom ugovoru, koji važi samo za oktobar, Moldavija dobija 54 miliona kubnih metara gasa, što je samo 67 odsto od 80 miliona kubnih metara koliko je zemlji potrebno, ne uključujući separatističko Pridnjestrovlje, objavila je moldavska kompanija za transport i distribuciju prirodnog gasa Moldovagaz, koju kontroliše Gazprom, sa državom kao glavnim akcionarom.

Snabdevanje koje pada ispod potrošnje rezultiralo je nižim pritiskom u sistemu za transport gasa, saopštila je kompanija.

Štaviše, cena koju će Moldavija platiti u oktobru iznosiće 790 dolara za 1.000 kubnih metara — šest puta više nego u prvom kvartalu ove godine.

Moldovagaz je pozvao svoje potrošače da preduzmu mere za smanjenje potrošnje, posebno prelaskom na alternativne izvore (kao što je lož ulje) ili odlaganjem industrijskih operacija, poput rafinacije šećerne repe.

Glavna jedinica za proizvodnju električne energije u Moldaviji, koju kontrolišu separatisti u Pridnjestrovlju i koja obično sagoreva prirodni gas (koji ne plaća), ovih dana delimično sagoreva ugalj. Manje jedinice, na teritoriji same Moldavije (Termoelectrica i CET Nord) razmatraju prelazak na lož ulje, ali za takav potez je potrebno vreme.

Smatra se da su zvaničnici iz Kišinjeva apelovali i na Moskvu i na Brisel za podršku kako bi se pomoglo najsiromašnijoj evropskoj zemlji tokom energetske krize.

U međuvremenu, zemlje u regionu diverzifikuju svoje rute snabdevanja gasom, smanjujući na taj način zavisnost od Rusije kao snabdevača. Istog dana kada je Srbija otvorila svoju deonicu Balkanskog toka, Bugarska je počela da dobija gas iz Azerbejdžana preko Transjadranskog gasovoda koji takođe prolazi kroz Grčku i Albaniju pre nego što preko Jadrana dolazi u Italiju. Krajem godine, Hrvatska je pustila u rad svoj LNG terminal na Krku. Osim što će diverzifikovati vlastite izvore, Hrvatska takođe nastoji da postane središte za distribuciju LNG-a u regionu. Rumunija takođe nastoji da se postavi kao snabdevač u regionu, nakon aktiviranja novih kapaciteta u Crnom moru.

Izvor: intllinews.com

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Kako će poskupljenje gasa uticati na potrošnju struje

Rast evropskih veleprodajnih cena prirodnog gasa tokom proteklih nekoliko meseci mogao bi podstaknuti više komunalnih preduzeća da se prebace na ugalj za proizvodnju električne energije naredne zime, prenosi Rojters prognoze eksperata iz rukovodstva londonske robne berze (LSEG). Cene gasa porasle...

Nemačka: Radikalne izmene modela subvencija za OIE

Prema kompromisnom sporazumu vlade u Berlinu predviđene su radikalne promene u pristupu subvencija za obnovljive izvore energije u zemlji uz detaljan opis flote rezervnih elektrana kojom bi poduprli izlazak zemlje iz uglja, prenosi Euraktiv. U tom cilju, od 2025....

Bugarska: EK odobrila državnu pomoć od 142 miliona evra za energetske kompanije

  Evropska komisija odobrila je 278 miliona leva (142 miliona evra) državne pomoći bugarskim energetskim kompanijama. Komisija je u saopštenju navela da državna pomoć ima za cilj da pokrije deo troškova kompanija koje su skladištile prirodni gas u podzemnom skladištu gasa Čiren kako...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!