Šest od osam najavljenih prioritetnih projekata HEP-a ima ozbiljnih problema kod lokalne zajednice odnosno ekoloških udruženja. S druge strane, u Hrvatskoj bi do 2020. godine zbog zastarjelosti trebale prestati raditi elektrane ukupne snage 1100 MW.
Da bi ti proizvodni kapaciteti bili nadomješteni, svake od idućih godina u pogon bi trebala biti puštena jedna elektrana snage 200 MW. Na takvu zabrinjavajuću situaciju nedavno je na konferenciji “Energetska politika Vlade – provedba” upozorio i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, upozorivši da je hrvatski energetski sustav “na granici pucanja”.
Ugljen isplativiji
Podsjetio je kako uz proizvodnju od 12 TWh električne energije godišnje i potrošnju od 18 TWh godišnje uvozimo trećinu potrebne električne energije, što nas čini osmim najvećim uvoznikom na svijetu. “Otpor javnosti prema termoelektranama ne stoji na čvrstim nogama”, kazao je Čačić, navevši kako su posljednjih godina nafta i plin porasli i do 250 posto, a cijena ugljena porasla je osam posto.
Dakako, protivljenje lokalnog stanovništva nužno ne znači da projekti neće biti realizirani. Vlada raspolaže zakonskim mehanizmima kojima može osigurati njihovu gradnju, no svaka takva odluka imat će nužno i štetne političke posljedice. Kako su lokalni izbori na rasporedu sljedeće godine, donošenje takvih odluka svaki će dan biti sve teže.
Na moru najteže
Primjera iz prošlosti ima dosta. Potkraj 90-ih HEP je sa stranim partnerima uložio znatne količine novca u pripremu projekta termoelektrane Lukovo Šugarje na Velebitu, a nakon velikih prosvjeda lokalne zajednice projekt je na kraju bio napušten.
Sadašnjoj vladi već se dogodio slučaj Ploče, kad je prvo potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio da će podržati gradnju elektrane na ugljen u Pločama, a zatim je na intervenciju lokalnog pločanskog SDP-a taj stav bio korigiran.
Kako nam je rekao Mladen Zeljko, voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije Energetskog instituta Hrvoja Požara, očito je da dinamika realizacije plana iz Prilagodbe i nadogradnje energetskog razvoja RH, odnosno energetske strategije s kraja 2008. godine, ne može biti održana.
“Osim dinamike, pitanje je i realnosti nekih opcija. O razlozima za takvo što ne mogu ovdje govoriti. Naposljetku, ni ja ni bilo tko iz Instituta nije ni sudjelovao u izradi Strategije energetskog razvitka”, rekao je Zeljko.
Izvor Business.hr
