Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeNafte kompanije INA...

Nafte kompanije INA i MOL žele Montenegro Bonus

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Naftne kompanije Ina i Mol zainteresovane su za preuzimanje udela u slovenačko-crnogorskoj kompaniji Petrol Bonus, ali i za kupovinu čitavog Montenegro Bonusa u vlasništvu crnogorske Vlade, javlja Mina-Biznis.

Vrednost potencijalne akvizicije, kako prenosi portal Bankamagazin, za sada nije poznata.

Prilika za Inu i mađarski Mol ukazala se nakon raskida sporazuma između slovenačkog Petrola i crnogorskog Montenegro Bonusa, koji su 2007. godine osnovali zajedničku kompaniju Petrol Bonus. Slovenački naftni gigant tada se obavezao da će uložiti 154,5 miliona EUR u infrastrukturu, što je bio iznos veći od onoga kojeg su pojedinačno nudili Ina i Mol.

Crnogorci, kako piše portal, već duže vreme nezadovoljni su partnerstvom sa Petrolom, jer ta kompanija nije ispoštovala dogovorene uslove i uložila obećani novac.

Savetnik Uprave Petrola, Aleksander Salkić, kazao je da ta firma nema nameru da se povlači iz Crne Gore.

“Istina je da se trenutno vode pregovori o snižavanju iznosa investicija. Njih bi trebalo svesti na realni, ekonomski nivo“ naveo je on.

Izvršni direktor Montenegro Bonusa, Aleksandar Kašćelan tvrdi međutim da je sporazum sa Petrolom raskinut.

“Sada se samo pregovara o načinu njihovog napuštanja ovog džoint venčera“, rekao je Kašćelan.

Petrol Bonus u vlasništvu ima dve benzinske pumpe i mrežu veleprodaje. Umesto Petrola u kompaniju bi sada mogli ući Ina ili Mol.

“Ina i Mol ne samo da su pokazali interes za ulaskom u džoint venčer umesto Petrola, već bi hteli kupiti i čitav Montenegro Bonus“, kazao je visokopozicionirani izvor iz Crne Gore upoznat sa slučajem.

Iz Ine u saopštili da se Montenegro Bonus smatra dobrom prilikom za ulazak na crnogorsko tržište.

“Do sada nismo primili službeni zahev od crnogorske Vlade u vezi sa sklapanjem partnerstva“, rekli su iz Ine, a isto su potvrdili i predstavnici Mola.

Montenegro Bonus sa sjedištem na Cetinju, u vlasništvu je Vlade, a njegova privatizacija najavljena je za ovu godinu.

Prema rečima izvora hrvatskog portala, verovatnije je da bi do nje moglo doći tek naredne godine, nakon što se reši spor koji ta kompanija ima sa drugom crnogorskom firmom, Jugopetrolom.

Montenegro Bonus poseduje skladišta naftnih derivata i plina, a na dio te infrastrukture pravo polaže i kotorski Jugopetrol u vlasništvu grčkog Helenik Petroleuma. Njihov spor i dalje nije sudski rešen.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!