Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeNaftaši počeli sa...

Naftaši počeli sa primenom mikrocenovnika

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Saopštenje naftne kompanije MOL da uspostavlja mikro-cenovnike, odnosno da će u okviru svoje mreže benzinskih pumpi imati različite cene goriva izazvala je zbunjenost kod vozača u Srbiji u kojoj dosad takva pojava nije bila uobičajena.

Eksperti sa kojima smo razgovarali za Danas tvrde da je politika formiranja mikro-cenovnika nešto što se praktikuje kako u razvijenim zemljama tako i svuda u našem okruženju.

– Postoje različiti kriterijumi po kojima se formiraju različite cene u okviru iste trgovačke mreže. Naime, kada je reč o gradskim pumpama na kojima pazare stalni kupci, uglavnom ljudi koji žive u tom kraju grada, sasvim je normalno da je interes trgovca da komšiji koji kod njega redovno pazari omogući nižu cenu goriva. S druge strane, kada je reč o pumpama na autoputevima ili frekventnijim drumovima, kupci goriva su vozači koji nisu redovne mušterije. Radi se o kupcima u prolazu i stoga se dešava da u okviru iste mreže benzinskih pumpi naftni derivati budu skuplji na objektima koji se nalaze na drumovima nego u gradovima – objašnjava Bora Tatić, zamenik predsednika Udruženja benzinskih stanica Srbije.

On dodaje da se različite cene istog derivata praktikuju i u oblastima gde postoji velika konkurencija. Pumpadžije se tada trude da snize cenu naftnih derivata kako bi mušterije motivisale da dođu baš na njihove prodajne objekte.

– Upravo zbog toga i postoje veliki panoi koji se zovu „totemi“ na kojima su istaknute cene i druge karakteristike benzinske pumpe. Na taj način vozač može da bira i odluči na kojoj će pumpi da stane i natoči benzin. Dakle, mikro-cenovnik je princip koji nam dolazi iz zapadnih zemalja i predstavlja produkt otvorenog tržišta i slobodne konkurencije gde je kupcu omogućen izbor – naglašava naš sagovornik.

Sa njegovim mišljenjem se slaže i Nebojša Atanacković, predsednik Upravnog odbora Nafta a.d.

– Cene benzina u okviru istog trgovinskog lanca su obično nešto niže u gradovima nego na autoputevima. Takođe, na drumovima su cene goriva veće na usamljenim pumpama dok u onim delovima gde ima više pumpi trgovci smanjuju cene naftnih derivata. Reč je o uobičajenoj pojavi svugde u razvijenom svetu, a kriterijumi da li će određeni proizvod na različitim pumpama imati i različitu cenu su potpuno tržišni i zavise od procene i stanja na terenu – zaključuje Atanacković.

Izvor Danas.rs

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!