Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Na jesen odluka o kreditu za revitalizaciju u Kostolcu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

 

Predsednik Upravnog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) Aca Marković izjavio je da se na jesen može očekivati odluka kineskih investitora o kreditu za revitalizaciju dva bloka Termoelektrane Kostolac, B1 i B2 i izgradnju sistema odsumporavanja za ta dva postrojenja.

Posle donošenja te odluke, planiraju se i razgovori o drugoj fazi projekta, koji prema predugovoru potpisanom sa kineskom kompanijom CMEC, podrazumeva izgradnju novog bloka snage 350 megavata i proširenje površinskog kopa Drmno na 12 miliona tona godišnje, rekao je Marković novinarima na Zlatiboru na savetovanju “CIGRE Srbija”.

EPS je krajem prošle godine potpisao ugovor o realizaciji prve faze projekta TE Kostolac B, vredan oko 255 miliona evra, s tim što će 220 miliona evra biti obezbeđeno iz kredita kineske “Eksim banke”, a 35 miliona evra iz sopstvenih sredstava EPS-a. Rok za realizaciju je 30 meseci od dana obezbeđivanja zajma.

Ugovorom se predviđa revitalizacija blokova Kostolac B1 i B2, izgradnja sistema odsumporavanja za ta postrojenja, kao i izgradnja rečne luke i železničke pruge.

Realizacija projekta je od ključne važnosti za revitalizaciju i modernizaciju termoenergetskih blokova ukupne snage 700 megavata, kojima će se produžiti vek za narednih 10 godina i smanjiti broj neplanskih zastoja.

Modernizacijom Kostolca B, povećaće se efikasnost i pouzdanost blokova, a očekuje se i povećanje snage za 50 novih megavata.

Jedan od ciljeva je ispunjavanje standarda EU iz paketa mera o pridruživanju naše zemlje iz oblasti proizvodnje i korišćenja električne energije, smanjenje emisije prašine i sumpornih isparenja u dimnom gasu.

Predugovor o realizaciji paketa „Termoelektrana Kostolac B projekti”, vrednog 1,25 milijardi dolara, potpisan je u februaru 2010. godine.

Paket projekat finansiraće se sa 85 odsto iz sredstava kredita, kineske “Eksim banke”, odnosno oko 1,060 milijardi dolara

Rok otplate kredita iznosio bi 15 godina, a period počeka do pet godina u zavisnosti od perioda realizacije svakog pojedinačnog projekta u okviru paket projekta. Preostalih 15 odsto bila bi sredstva naručioca i korisnika.

U predugovoru zastupljene su tri strane EPS kao naručilac, “Termoelektrane i kopovi Kostolac” kao korisnik i kineski CMEC kao izvođač.

Izvor bizlife.rs

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Nesreća u rudniku uglja odnela jedan život, dva rudara još uvek nestala

Tragična nesreća u rudniku uglja u severoistočnom delu Slovenije rezultirala je smrću najmanje jednog rudara, dok su dva druga još uvek nestala. Incident se dogodio u ponedeljak uveče u rudniku Velenje, kada je voda počela da poplavljuje rudnik. Marko Mavec,...

Rumunija je pobedila u arbitražnom postupku, izbegavši zahtev za odštetu od 256 miliona evra od investitora u obnovljive izvore energije

Rumunija je uspešno odbranila sebe u međunarodnoj arbitraži koju su pokrenuli investitori obnovljivih izvora energije, izbegavajući zahtev za odštetu od 256 miliona evra. Na dan 16. januara, Međunarodni centar za rešavanje investicionih sporova (ICSID) presudio je da Rumunija nije...

Rumunija: Uvoz prirodnog gasa opao za 15,7% u 2024. godini, domaća proizvodnja raste

Prema podacima koje je objavio Nacionalni institut za statistiku (INS), u prvih jedanaest meseci 2024. godine uvoz prirodnog gasa u Rumuniji iznosio je 1,612 miliona tona ekvivalentnog nafte, što predstavlja pad od 15,7% (313.500 tona) u poređenju sa istim...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!