Malo otpadnih voda u Srbiji se prečišćava

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

Stepen prečišćavanja otpadnih voda u Srbiji je veoma mali i iznosi ispod 10 odsto, izjavio je direktor Direkcije za vode Srbije Aleksandar Prodanović i dodao da je posledica toga nedovoljno kvalitetna pijaća voda i pojava podzemnih voda koje ugrožavaju izvorišta pitke vode. 

Prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), Srbija se nalazi na 47. mestu u svetu po rezervama zdrave i pitke vode, a savremenim sistemom vodosnabdevanja obuhvaćeno je preko 70 odsto stanovišta Srbije, rekao je Prodanović na konferenciji „Portuglasko partnerstvo za vodu u saradnji sa ambasadom Portugalije“.

On je dodao da je prioritet Srbije poboljšanje vodosnabdevanja i obezbedjivanje uslova da stanovništvo pije vodu dobrog kvaliteta, ističući da sadašnjim rezultatima po pitanju prečišćavanja voda „ne možemo biti zadovoljni“.

Stalni koordinator UN u Srbiji Vilijam Infante naglasio je da bi Srbija trebalo da usvoji i primenjuje direktive koje su propisane u EU, a odnose se na snabdevanje i upravljanje vodom, u cilju zaštite zdravlja i životne sredine.

Infante je naveo da podatak da je u Srbiji nizak stepen prečišćavanja (samo četiri odsto) otpadnih voda „zaista dramatičan, jer zemlja koja želi da pristupi EU ne može da tretira tako mali procenat otpadnih voda i da čak 96 odsto ispušta u Savu i Dunav i druge reke“.

Koordinator UN je naveo da je, na osnovu njegovog subjektivnog mišljenja, kvalitet vode u Srbiji danas mnogo lošiji nego pre sedam – osam godina.

Prema njegovim rečima, potencijalne investicije u vodni sektor se već sedam godina nisu pomerile sa mrtve tačke, iako je možda moglo biti nešto uradjeno tim povodom u Novom Sadu i Nišu, ali sredstva nisu isplaćena zbog regulatornih poteškoća koje ovde još nisu prevazidjene.

Šef delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer istakao je da Beograd i Novi Sad i dalje nemaju dobre fabrike za prečišćavanje kanalizacionog otpada, 40 odsto stanovništva nije priključeno na kanalizacioni sistem, a kanalizacionim odlivima ugroženi su i izvori pijaće vode.

On je naveo da je 20 odsto teritorije u opasnosti od poplava i neophodno je izgraditi dobru kanalizacionu mrežu, kao i sistem odbrane od poplava.

Dežer je ukazao na to da nedavna pojava poplava u Novom Pazaru i ranije u Trgovištu i drugim naseljima u Srbiji zahteva brzu reakciju da bi se sprečili slični scenariji.

„Evropska unija je prošle godine podržala ulaganje u vodosnabdevanje u Požarevcu, Petrovcu i sada smo usmereni na projekte prečišćavanja otpadnih voda“, naveo je Dežer.

On je rekao da u programu pretpristupnih (IPA) fondova EU podržava strategiju Dunavskog sliva i da je intenzivna saradnja i pitanje zaštite u velikom interesu Srbije, dok je evropska zajednica priznala posvećenost Srbije da se posveti ovim pitanjima i sprovodjenju Dunavske strategije.

Konferencija „Portugalsko partnerstvo za vodu u saradnji sa ambasadom Portugalije u Beogradu, programom UN za razvoj i Vladom Srbije, ima za cilj da se kroz primer dobre prakse Porugalije pokaže svoje iskustvo, visoko kvalifikovanu tehničku i naučnu stručnost, integraciju socijalnih i ekonomskih veština.

Otvaranju konferencije, na kojoj će Portugalsko partnerstvo za vodu ukazati na svoj interes za saradnju sa Srbijom u tom sektoru, prisustvovali su brojni predstavnici diplomatskog kora, Vlade Srbije, banaka i drugih relevantnih institucija.

Izvor newbalkan.com

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi rastu, Srbija najskuplja

Cene električne energije za dan unapred u jugoistočnoj Evropi porasle su u petak, a Srbija je postala najskuplje tržište u regionu. Slabija proizvodnja iz vetroelektrana, veće potrebe za prekograničnim uvozom i trajna ograničenja u snabdevanju podigli su veleprodajne cene...

Proizvodnja nuklearne elektrane Krško u septembru 2026 ispod plana

Nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 487.438 MWh neto električne energije u septembru 2026. godine. To predstavlja odstupanje od 1,53% u odnosu na mesečni plan proizvodnje. Istovremeno, proizvodnja je bila znatno veća nego godinu...

Proširenje vetrokompleksa Kovačica–Pupin ka 200 MW uz investiciju od 140 miliona evra

Kapacitet i planirani obuhvat proširenja Vetroenergetski kompleks Kovačica–Pupin u Srbiji približava se kapacitetu od 200 MW zahvaljujući investiciji od 140 miliona evra u vetropark Pupin. Vetropostrojenje Kovačica trebalo bi da dostigne 200 MW instalisane snage nakon izgradnje vetroparka Pupin, snage...
Supported byClarion Owners Engineers