Kredit čuva nisku cenu gasa?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

Ukoliko poslanici Skupštine Srbije po hitnom postupku usvoje predlog zakona o davanju garancija Republike Srbije u korist nekoliko banaka po zaduženju Javnog preduzeća „Srbijagas” iz Novog Sada, moglo bi se dogoditi da gas, i pored zvaničnog zahteva od prošlog meseca, za potrošače ipak ne poskupi. Drugim rečima, računi za potrošnju gasa ostali bi isti, ali bi se zato iz budžeta Srbije izdvajao novac u visini kredita koji za održavanje tekuće likvidnosti uzima „Srbijagas”.

Već duže se spekuliše o tome da Vlada Srbije neće u drugoj polovini godine, zbog izbora, dozvoliti da se cena gasa poveća te da će se, ako već poskupljenja mora biti – a to se najavljuje od početka godine – ono dogoditi u prvoj polovini 2011. Pošto je na poslednjoj sednici Vlada Srbije dala zeleno svetlo zakonu o davanju garancija Srbije u korist banaka Inteza, Sosijete ženeral, Hipo Alpe-Adrija, Erste, Komercijalna i Unikredit po zaduženju „Srbijagasa” od 180 miliona evra i zatražila od poslanika da ga usvoje po hitnom postupku da bi odmah stupio na snagu, moglo bi se naslutiti da poskupljenja neće biti mada to i ne mora biti garancija jer će do kraja meseca biti održano još najmanje tri sednice Vlade Srbije na kojima bi eventualno mogao biti prihvaćen zahtev za poskupljenje gasa.

U predlogu zakona, koji je već stigao u Skupštinu Srbije, navedeno je da je razlog za njegovo usvajanje zaduženje „Srbijagasa” nastalo ugovorima s pomenutim bankama koji su zaključeni 6. juna ove godine, dakle pre nedelju dana. Kako je povlačenje kredita od 180 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS-a, uslovljeno davanjem garancije Republike Srbije na celokupan iznos kredita, sve dok zakon ne bude usvojen i objavljen u Službenom glasniku „Srbijagas„ ne može dobiti odobreni novac. Navedeno je da će svih 180 miliona evra biti upotrebljeno za održavanje tekuće likvidnosti. Rok vraćanja kredita je osam godina s periodom mirovanja otplate glavnice od tri godine, kamata je 4,19 posto na godišnjem nivou. U obrazloženju predloga ovog zakona navedeno je da će se novac za njegovo izvršenje obezbeđivati u budžetu Srbije.

Razlozi za donošenje ovog zakona po hitnom postupku proizlaze, utvrdila je Vlada Srbije, iz činjenice da je primena ugovora o kreditu, odnosno povlačenje para i izmirivanje dospelih obaveza „Srbijagasa”, uslovljeno njegovim stupanjem na snagu. Drugim rečima, razlozi za stupanje na snagu zakona pre osmog dana od dana objavljivanja proizlaze iz činjenice da je neophodno hitno rešavanje problema održavanja tekuće likvidnosti JP „Srbijagas” kao i refinansiranje dospelih kratkoročnih obaveza, zaključeno je u obrazloženju predloga zakona upućenog poslanicima Skupštine Srbije.

Valja podsetiti na to da je pre manje od mesec dana generalni direktor „Srbijagasa” Dušan Bajatović izjavio da gas mora da poskupi, dodajući da, ukoliko Vlada Srbije to ne želi da odobri, „nedostatak novca bi morao da bude nekako nadoknađen”. On je tada u Belom dvoru istakao da je „Srbijagas” potpuno iscrpeo mogućnost svog zaduživanja kod domaćih banaka, dodajući da nisu ugrožene kratkoročne i dugoročne investicije tog preduzeća mada je ono zaduženo za 430 miliona evra.

Da li će novo zaduživanje kod banaka od 180 miliona evra pomoći da gas ipak ne poskupi ostaje da se vidi, ali i čuje koliko već narednih dana, kada poslanici Skupštine Srbije po hitnom postupku krenu da usvoje predlog zakona koji je Vlada Srbije dostavila.

Izvor dnevnik.rs

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi rastu, Srbija najskuplja

Cene električne energije na tržištima za dan unapred u jugoistočnoj Evropi porasle su u petak, pri čemu je Srbija postala najskuplje tržište u regionu. Slabija proizvodnja iz vetroelektrana, povećane potrebe za prekograničnim uvozom i ograničenja u raspoloživosti proizvodnih kapaciteta...

Proizvodnja nuklearne elektrane Krško u septembru 2026 ispod plana

Nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 487.438 MWh neto električne energije u septembru 2026. godine. To predstavlja odstupanje od 1,53% u odnosu na mesečni plan proizvodnje. Istovremeno, proizvodnja je bila znatno veća nego godinu...

Proširenje vetrokompleksa Kovačica–Pupin ka 200 MW uz investiciju od 140 miliona evra

Kapacitet i planirani obuhvat proširenja Vetroenergetski kompleks Kovačica–Pupin u Srbiji približava se kapacitetu od 200 MW zahvaljujući investiciji od 140 miliona evra u vetropark Pupin. Vetropostrojenje Kovačica trebalo bi da dostigne 200 MW instalisane snage nakon izgradnje vetroparka Pupin, snage...
Supported byClarion Owners Engineers