Supported byspot_img

Srbija: Za projekat Jadar...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje...

Srbija: Za “zeleni dogovor”...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa...

Kilovati i iz vodovoda

Supported byspot_img
Supported byspot_img

Nekoliko malih hidrocentrala trebalo bi da bude sagrađeno na području opštine Kosjerić, a istraživanja na nekoliko lokacija trebalo bi da budu završena do kraja marta ili početkom aprila. Skupština opštine je, početkom februara, usvojila odluku o osnivanju privrednog društva „Kosjerić – Elektrane“, čiji su osnivači beogradska firma „Tek – enerdži“, čiji udeo će biti 90 odsto, i opština Kosjerić, sa učešćem od deset odsto. To preduzeće trebalo bi da izgradi nekoliko mini-hidroelektrana i da njima kasnije gazduje. Ugovor o tome potpisali su mr Dragan Vujadinović, predsednik opštine, i Jovan Lazarević, direktor beogradske firme, koja već gradi takve hidrocentrale u Srbiji.
Osnov za realizaciju tog projekta postoji u Katastru malih hidroelektrana Srbije, ali i u Strategiji ekonomskog razvija opštine Kosjerić do 2014. godine. Kako je Danasu rekao Vujadinović, energetski potencijali na području kosjerićke opštine već su evidentirani, i to na Skrapežu, Sečici, Godljevači, Tmuši, Taoru, Gradnji, Rosićkoj i Cikotskoj reci, a razmatra se i mogućnost korišćenja vode iz magistralnog vodovoda.
– Na jednoj lokaciji privatni preduzetnik već je počeo istražne radove i izradu elaborata. S druge strane, u registru imamo još četiri lokacije, ali i tri ili četiri potencijalne lokacije. Dogovor sa beogradskom firmom je da njihovi stručnjaci urade hidrološko-tehnička ispitivanja o protocima vode i studije o ekonomskoj isplativosti, a potom da počne gradnja – rekao je za Danas Vujadinović, istakavši da će, osim koristi od proizvodnje električne energije, Kosjerić imati i korist od uređenja korita reka i potoka, čime će se sprečiti njihovo povremeno izlivanje.
– Dogovorili smo da se istražni radovi završe do kraja marta ili početka aprila, a potom sledi postupak pribavljanja dozvola. Za ovu godinu u planu je da počne izgradnja najmanje tri od ukupno pet mini-hidrocentrala. To je velika investicija, jer jedna takva mini-centrala košta najmanje 500.000 evra – objasnio je naš sagovornik, dodavši da će buduće hidrocentrale biti snage od 150 do 600 kilovat-časova. Pored toga, kako objašnjava, u toku je i ispitivanje mogućnosti za korišćenje vode za te namene iz prelivnih komora magistralnog vodovoda od Taora sa valjevske strane do Kosjerića, u dužini od 12,7 kilometara, koji je prošle godine rekonstruisan.

– Ideja je da se voda iz tog cevovoda koristi za pokretanje mini- hidrocentrala, jer je protok vode veliki. Ipak, to neće uticati na funkcionalnost vodovoda i kvalitet vode za piće, jer će se voda privremeno uzimati, a potom vraćati u vodotok, tako da razmišljamo i o toj ideji – kaže predsednik opštine Kosjerić.

Izvor Elektroenergetika.info

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prve aukcije za OIE tek 2025.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u julu 2022. godine saopštilo da Crna Gora planira, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), da pokrene program za uspostavljanje aukcija za obnovljive izvore energije. Iako su gotovo sve države u okruženju...

Region JIE: Cena gasa na berzi CEEGEX u nedelju dostigla 37 evra po MWh

Prosečna ponderisana cena prirodnog gasa na dan unapred tržištu regionalne berze CEEGEX u nedelju 10. decembra dostigla je 36,97 evra po MWh. Tokom radne nedelje cene su iznosile od 37,4 do 40,2 evra po MWh. Na tržištu unutar dana CEEGEX,...

Zapadni Balkan: Koliko region zaostaje u zelenoj tranziciji

I zemlje Zapadnog Balkana prate evropske ciljeve i planiraju da do sredine veka postanu ugljenično neutralne. EU je namenila paket pomoći vredan devet milijardi evra kako bi se državama zapadnog Balkana pomoglo da ostvare ciljeve iz Zelene agende. Uz strateške...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!