Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeJeftino prirodno blago

Jeftino prirodno blago

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Usklađujući zakonodavstvo sa Evropskom unijom, Vlada je Skupštini uputila još jedan predlog zakona – o rudarstvu i geološkim istraživanjima. Najveće novine jesu vremensko ograničavanje istraživanja i povećanje rudne rente, koja se plaća za pravo korišćenja rudnih izvora. Opozicija, međutim, smatra da je predloženo povećanje rudne rente malo.

Srpska brda i doline privlače investitore, jer su bogata rudama i mineralima, posebno retkim, a ima i gasa i nafte. Novim zakonom ograničava se istražni period na tri godine, uz još dve mogućnosti od po dve godine.

Zlatko Dragosavljević iz Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja kaže da investitori znaju da moraju da urade minimum 85 procenata od projektovanih geoloških istraživanja.

“Za državu je jako važno da dobijemo kvalitetne investitore koji će raditi, investirati i imati za cilj otvaranje novih rudnika”, naglašava Dragosavljević.

Srbija ima najnižu rudnu rentu u Evropi, pa je povećanje neophodno. Vlada predlaže da za naftu i gas bude sedam odsto, za metale i nemetale pet, a ugalj tri procenta. Većina opozicije smatra da treba da bude bar 20 odsto.

“To je jedini način da investitor eksploatisanjem mineralne sirovine i istraživanjem u našoj zemlji uloži ne samo u lokalnu zajednicu, već i u državu, koja će posle imati dovoljno novca da ulaže u nova istraživanja”, kaže Zorana Milanović iz Srpske napredne stranke.

U Hrvatskoj, renta za naftu je deset odsto, u Rumuniji 12, Mađarskoj do 13 odsto, a u Nemačkoj se različito naplaćuje po kantonima i ide do 16 procenata.

Za stručnjake je najbitnije da Srbija što pre dobije zakonski okvir, kako bi se podstakao razvoj rudarstva.

Stručnjak za energetiku iz Balkan magazina Jelica Putniković kaže da uslovi po kojim neka kompanija može da koristi domaće prirodno blago treba da se dobro preciziraju i da se to naplati u punim iznosima.

“Poreskom politikom treba da se napravi takav sistem da sva dobit bude iskorišćena u Srbiji, a ne da profit ofšor kompanije iznose napolje”, ističe Putnikovićeva.

U Srbiji je otvoreno više od 100 istražnih prostora, ali samo četiri investitora najavljuju i otvaranje rudnika. Od svetskih kompanija to su “Rio tintom”, koji u Podrinju traga za jadaritom i kanadski “Dandi”, koji traži zlato na Crnom vrhu.

Područje Raške istražuju dve domaće kompanije: Investicioni fond “Bakan gold” koji istražuje bornu rudu, a “Farmakom” priprema otvaranje rudnika olova i cinka.

Izvor rts.rs

 

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!