Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska:WWF objavio kontroverzne...

Hrvatska:WWF objavio kontroverzne energetske projekte

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Nevladine organizacije iz cijele regije izrazile su ozbiljnu zabrinutost oko liste 35 prioritetnih energetskih projekata [1] Energetske zajednice [2] usvojene prošlog četvrtka na sastanku u Beogradu. Odluka EU da podrži projekte koji su u sukobu sa ciljevima EU na području okoliša i klime, ozbiljan je udarac vjerodostojnosti EU kao pozitivne snage za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi u zemljama zapadnog Balkana, kažu nevladine organizacije.
Većina odobrenih projekata su ekološki i društveno štetni projekti elektrana na ugljen i velikih hidroelektrana. Nevladine organizacije ističu da je EU odobrila izbor projekata, koji su u sukobu s ciljevima Europske unije na području zaštite biološke raznolikosti i smanjenja emisija CO2.

“Duboko smo zabrinuti zbog nekoliko hidroenergetskih projekata u BiH i Hrvatskoj koji su dobili potporu Energetske zajednice i EU. Ovi će projekti imati značajne okolišne i društvene utjecaje, stoga će WWF apelirati na nadležne domaće i europske institucije da ponovno pregledaju popis i eliminiraju projekte koji nisu u skladu sa EU direktivama”, rekao je Zoran Mateljak iz WWF-a.

“Vrlo je razočaravajuće da je tijelo koje podupire EU kao prioritetne projekte odabralo one koji su u izravnom sukobu s dugoročnim klimatskim ciljevima Europske unije i koji ugrožavaju zdravlje lokalnog stanovništva, uključujući tri elektrane na lignit – Kolubara B i Nikola Tesla B3 u Srbiji te Kosova e Re na Kosovu [3]”, dodala je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network.

Razvoj i implementacija odabranih projekata Energetske zajednice bit će prioritet tijekom narednih godina, a financirani bi trebali biti od strane EBRD-a i EIB-a. Problematično je da su neki od projekata usmjereni isključivo na izvoz električne energije umjesto zadovoljavanja domaćih potreba, dok će drugi produžiti ovisnost regije od ugljena.

“EU povjerenik Oettinger podupire projekte koji preusmjeravaju čistu energiju iz Balkanu na EU tržišta, ostavljajući naše građane sa posljedicama prljavog ugljena. Iskreno se nadamo da ovo nije početak nove energetske strategije EU, koja iskorištava lokalne resurse država kandidatkinja za ispunjavanje vlastitih ciljeva na području obnovljivih izvora energije”, rekao je Garret Tankosić Kelly iz SEE Change Neta.

Nevladine organizacije pozivaju EU i specifično povjerenika Oettingera da osigura da se pitanja okoliša i zdravlja ljudi uzmu ozbiljno u odlukama oko razvoja energetske infrastrukture u regiji. “Predstavnici Energetske zajednice izjavili su da će projekti koji ne ispunjavaju standarde EU biti izbrisani s liste prioritetnih projekata, i držati ćemo za riječ povjerenika Oettingera i predsjednika  Barrosa da se to obećanje i ostvari”, zaključuju udruge.

Među najkontroverznijim projektima su:

Hidroelektrane Dabar i Dubrovnik II, BiH i Hrvatska: Izgradnja novih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (HE Dabar i HE Dubrovnik II) je vrlo složen prekogranični projekt koji prikuplja vodu iz sliva Neretve i Trebišnjice te ih preusmjerava na obalu, zaobilazeći područja koja obično dobiju te vode preko podzemnih veza. Ako budu realizirani u trenutnom obliku, ovi projekti će povećati zaslanjivanje na području delte Neretve i ugroziti poljoprivrednu proizvodnju u regiji, te izazvati presušivanje Parka prirode Hutovo Blato, močvare zaštićene Ramsarskom konvencijom i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu.

Termoelektrana na lignit Kolubara B, Srbija: Nova termoelektrana na lignit sa snagom 750 MW planira se izgraditi u Kolubari u zapadnoj Srbiji kako bi se iskoristile rezerve ugljena u bazenu Kolubara. Termoelektrana će godišnje prouzrokovati milijun tona dodatnih emisija CO2, dok će ukupne godišnje emisije tog postrojenja  premašiti 8 milijuna tona, količina koja predstavlja otprilike 25 % ukupnih emisija CO2 trenutne proizvodnje energije u Srbiji.

Vjetropark Dajc – Velipojë, Albanija: Albansko Ministarstvo za zaštitu okoliša u više je navrata odbilo dati dozvolu za projekt jer se vjetropark nalazi u Ramsarskom području u blizini Skadarskog jezera. Vjetropark ne doprinosi razvoju obnovljivih izvora energije u Albaniji ili unutar elektroenergetskog sustava Energetske zajednice, i nije namijenjen zadovoljavanju domaćih potreba po održivoj energiji nego za izvoz energije u Italiju.

Hidroenergetski sustav na Drini, BiH/Srbija/Crna Gora: Hidroenergetski sistemi Gornja i Srednja Drina koje čini ukupno 7 hidroelektrana ozbiljno će ugroziti hidrologiju prekrasne rijeke Drine, uključujući i neke od najvrednijih područja biološke raznolikosti poput rijeke Tare i njenog kanjona. U isto vrijeme, ovi projekti će imati nepopravljive negativne utjecaje na lokalne zajednice koje žive pokraj rijeke. Lokalna i nacionalna ekonomija neće imati velike koristi od energije proizvedene u tim hidroelektranama, iako će one predstavljati velik teret za državne proračune Srbije i BiH, jer će se većina energije izvoziti u Italiju, još posebno u slučaju hidroelektrana na Srednjoj Drini.

Dalekovod Pljevlja – Lastva, Crna Gora i Italija: Ovaj dalekovod treba se priključiti na podvodni energetski kabal između Italije i Crne Gore, i imati će značajne utjecaje na okoliš, a neki dijelovi zemlje će se zauvijek promijeniti. S gotovo sigurnim stečajem tvornice aluminija KAP kao najvećeg potrošača električne energije u zemlji, Crna Gora može zadovoljiti sve domaće potrebe, pa su svi novi projekti isključivo orijentirani na izvoz, što otvara pitanje kakve će koristi od ovih projekata imati stanovnici Crne Gore.

Izvor Croenergo

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Hrvatska: JANAF preuzeo svoj prvi solarni projekt 

Hrvatska kompanija Jadranski naftovod (JANAF) putem povezanog društva JANAF OIE sklopila je Ugovor o kupoprodaji 100 posto udela u društvu Solar Energy Vođinci i ulaganju u solarnu elektranu u Vođincima, nedaleko od Vinkovaca, projektovane instalirane snage 14,3 MW i priključne snage...

BiH: EPBiH raspisala tender za remont turbine bloka 7 TE Kakanj

Elektroprivreda BiH je raspisala međunarodni javni poziv za revitalizaciju turbinskog postrojanja na bloku 7 u Termoelektrani Kakanj. Kako se navodi u pratećoj dokumentaciji procijenjena vrijednost je blizu 35 miliona KM sa PDV-om. Predviđen je postupak e-aukcije a kriterijum  jenajniža cena. Rok isporuke je 15...

Rumunija: Fič dodelio Romgazu rejting ‘BBB-‘

Kreditna agencija Fič Rejtings je prvi put dodelila rumunskoj kompaniji Romgaz dugoročni kreditni IDR rejting BBB-, sa stabilnim izgledima. Ovaj rejting Romgaza veći je za jedan stepen u odnosu na njegov “bb+” samostalni kreditni profil (SCP) za državnu podršku, prema kriterijumima Fiča...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!