NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Trebamo zaštititi...

Hrvatska: Trebamo zaštititi interese HEP-a i resurse

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Već duže su vrijeme aktualne teme TE Plomin i HE Ombla. Da, investicijski interesi trebaju biti u sinergiji sa najvišim standardima zaštite okoliša, međutim dobar dio javnosti nije svjestan da suština ovih investicija leži u zaštiti jedne od najvećih hrvatskih kompanija koja zapošljava više od 13,5 tisuća ljudi, a posebno u zaštiti nacionalnih resursa.

Pitanje je jednostavno: Tko će pobijediti u utrci za korištenjem raspoloživih energetskih izvora i tko će njima upravljati? Izgradnjom TE Plomin i HE Ombla, dravskih i savskih hidroelektrana te drugih projekata i to u ingerenciji najveće hrvatske elektroenergetske kompanije, još uvijek u 100 postotnom vlasništvu hrvatske države, štitimo ne samo nacionalnu energetsku samodostatnost (čime izravno postižemo industrijsku i opće gospodarsku konkurentnost) već i energetsku dominaciju u našem vlasništvu te ostavljamo vrijedno nasljeđe budućim generacijama. Moramo priznati da je pobuna malo pretjerana jer u konačnici svi želimo da nam žarulja, kad god poželimo, svijetli. Bez obzira tko je predsjednik Uprave i bez obzira na eventualno pokoje sporno pitanje zaštite okoliša. Je li bi itko za to brinuo da nam energija nije dostupna svakodnevno?

Izvor Cronenergo

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Vetroelektrana 2030. biće upravljiv energetski sistem

Tradicionalna vetroelektrana projektovana je prema jednostavnom principu: da iskoristi raspoloživi vetar, pretvori ga u električnu energiju i isporuči što više proizvodnje koju mreža može da prihvati. Takav model postaje nedovoljan. Vetroelektrana u narednoj deceniji sve će češće funkcionisati kao...

Bankama je potreban novi model zaduživanja vetroelektrana u Jugoistočnoj Evropi

Banke će za finansiranje nove generacije vetroelektrana u Jugoistočnoj Evropi morati da procenjuju ne samo verovatnoću proizvodnje već i verovatnoću prihoda. Finansiranje vetroelektrana oduvek se oslanjalo na verovatnosne modele, ali će naredni projekti zahtevati detaljniji pristup. Količina proizvedene energije...

Rumunski CfD model otvara prostor za novi ciklus ulaganja u vetroelektrane

Rumunija postaje najistaknutiji primer u Jugoistočnoj Evropi kako dugoročna stabilizacija prihoda može da ubrza ulaganja u vetroelektrane, uz zadržavanje stroge procene svakog projekta. Program ugovora o razlici u ceni (CfD) brzo je dostigao značajan obim. Na prvoj aukciji dodeljeno...
Supported byClarion Owners Engineers