Hrvatska zahvaljujući Pravilima o priključenju na prijenosnu mrežu postaje jedna od zemalja koje sprječavaju razvoj obnovljive energije
Nakon dvije godine čekanja, HOPS je 14. srpnja 2023. objavio Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu. Nažalost, umjesto da potaknu razvoj projekata OIE, donesena pravila ih onemogućuju. Ovako otežavajuća i diskriminirajuća pravila Hrvatska nije imala još od početka razvoja projekata obnovljivih izvora energije te ih OIEH s pravom smatra neprihvatljivima i u konačnici iznimno štetnima za Republiku Hrvatsku.
Projekti OIE koji u ovom trenutku čekaju na razvoj vrijedni su čak 1,5 milijardi eura, a zbog novih Pravila HOPS-a pitanje je kad će i hoće li se uopće moći razviti. U gospodarsko-interesnom udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) smatra kako je hitno potrebno međuresorno djelovanje i koordinacija mjerodavnih ministarstava kako bi i Republika Hrvatska prestala s ovakvim ograničavajućim pravilima koja blokiraju razvoj OIE projekata.
Hrvatski operator prijenosnog sustava d. d. (HOPS) novim Pravilima proces izdavanja potrebnih dozvola za OIE projekte produžuje za gotovo dvije godine. Tako će za dobivanje elektroenergetske suglasnosti (EES), koja je uvjet za ishođenje lokacijske dozvole, investitori čekati između devet i 12 mjeseci. Za elaborat o mogućnosti priključenja (EMP) čekat će 90 dana, a za elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) dodatnih pet do osam mjeseci. Usporedbe radi, EU nalaže da se sve dozvole za građenje trebaju izdati u roku od dvije godine, dok je sada samo za rješavanje priključka potrebno godinu i pol dana, ističu u OIEH-u.
Prema novim Pravilima, nije sigurno kada niti koliko električne energije će HOPS od proizvođača OIE preuzeti u mrežu. S druge strane, HOPS ima pravo u bilo kojem trenutku OIE postrojenje isključiti iz mreže i to u situaciji kad nam je potreban svaki megavat proizvedene domaće zelene energije.
U početnoj fazi razvoja OIE projekta, investitor ispunjava sve svoje financijske obveze, dok HOPS svoje obveze odgađa do izgradnje nove mreže, što će se dogoditi za otprilike 20 godina, iako već sad uzima novac za priključak i izgradnju.
HOPS je svojim komforom i krajnje konzervativnim stavom zakasnio s razvojem mreže, a sada svoju odgovornost dodatno skida sa sebe krajnje diskriminatornim i arbitrarnim mehanizmima prigušenja ili čak potpunog isključenja proizvođača s mreže, a da im pri tome ne mora financijski nadoknaditi pretrpljenu štetu.
Prema ovakvim Pravilima, niti jedna financijska institucija neće odobriti kredit za OIE postrojenje za koje ne zna za koliko će proizvedene električne energije moći isporučiti račun i dobiti povrat investicije. Investitorima se tako poručuje kako nisu dobrodošli, a postizanje energetske samostalnosti i neovisnosti produžujemo u nedogled.
U razvijenim EU državama situacija je jasno drugačija. Cilj razvoja mreže je optimizacija koja dovodi do najvećeg povećanja društvenog blagostanja. To se postiže tako da operator sustava snosi financijski teret prigušenja/isključenja, kroz te troškove operator sustava onda ima snažan poticaj da optimizira svoje poslovanje te ima jasne indikatore kada je bolje graditi nove elemente mreže, a kada prigušiti/isključiti proizvodnju, što konačno rezultira najnižim troškovima unutar regulirane djelatnosti.
Važno je pojasniti i da je prijenos električne energije regulirana djelatnost (monopol) koja ne podliježe konkurentnosti, dok s druge strane proizvodnja električne energije podliježe iznimno konkurentnom EU jedinstvenom tržištu. Ovim pravilima HOPS umanjuje svoje obaveze i rizik te postavlja domaće investitore u iznimno nezahvalnu poziciju gdje ne mogu konkurirati na EU tržištu. Nažalost, ovakvim će se Pravilima samo poticati uvoz električne energije.
HOPS uvodi i diskriminirajuće pravilo da se samo jednom na godinu može zahtijevati dostavljanje podataka o stanju prijenosne mreže s ciljem priključenja na mrežu. Ako investitor iz bilo kojeg objektivnog razloga to ne stigne učiniti u razdoblju od 1. 5. do -15. 5., gubi cijelu godinu, čak i ako zakasni samo jedan dan.
Pravila navode kako su svi vodovi HOPS-a upisani u nacionalni katastar infrastrukture, no to ne odgovara stvarnom stanju te je katastar potrebno hitno ažurirati. Točno je stanje važan preduvjet za kvalitetno planiranje i izgradnju budućih proizvodnih postrojenja OIE.
Dodatno, Pravila nameću plaćanje naknade za priključenje na mrežu investitorima već po potpisivanju ugovora o priključenju, iako sve do ishođenja građevinske dozvole za priključak HOPS ima iznimno mali rizik pa bi bilo logično i razumno da se naknada za priključenje plaća tek nakon ishođenja građevinske dozvole.
HOPS navodi kako će na zahtjev dostavljati podatke o stanju mreže u roku od 30 dana. OIEH smatra kako je u današnje vrijeme informatizacije taj rok predug te da su HOPS-u u svakom trenutku dostupne informacije o stanju mreže koju održava, budući da je i njezin vlasnik.
Zakon o tržištu električne energije (ZOTEE) iz 2021. određuje da samo projekti s dobivenim energetskim odobrenjem (EO), koje je propisano kao prvi korak u razvoju projekta, mogu zatražiti priključak na mrežu. Bio je to dobar korak kojim se nagomilanih čak 12.000 MW podnesenih zahtjeva ubrzo preplovilo.
Nažalost, nakon što je HOPS objavio Pravila o priključenju, vraćamo se u kaotično stanje. U ovom trenutku nije jasno koliko je zahtjeva za razvoj projekata ostalo prema prijelaznim odredbama ZOTEE-a, a koliko ih je pak prema nedavno usvojenoj Uredbi o kriterijima za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja i uvjetima za izdavanje energetskog odobrenja, prema članku 17. ZOTEE-a.
Europska unija u Direktivi o obnovljivoj energiji, kao i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, nalaže kako se sve dozvole trebaju izdati u roku od dvije godine, a u posebnim zonama pogodnima za ubrzani razvoj projekata OIE sve dozvole moraju biti izdane u roku od godinu dana. To će u Republici Hrvatskoj, zahvaljujući novim Pravilima, biti nemoguće!
Sve se ovo, naglašavamo, događa u istom mjesecu kad Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi zakonodavni okvir koji ubrzava i pojednostavljuje razvoj solarne energije. Isti zakonodavni okvir razvoju agrosunčanih elektrana, prijeko potrebnih našoj poljoprivredi u borbi protiv klimatskih promjena, daje strateški značaj. A onda smo u istom mjesecu dobili i nova Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu HOPS-a koja sav napredak gotovo poništavaju.
Prijenos električne energije regulirana je djelatnost (monopol) koja ne podliježe konkurentnosti, dok s druge strane proizvodnja električne energije podliježe iznimno konkurentnom EU jedinstvenom tržištu. Ovim pravilima HOPS umanjuje svoje obveze i rizik te postavlja investitore u iznimno nezahvalnu poziciju gdje ne mogu konkurirati na EU tržištu.
Napominjemo kako je razvoju OIE u svim dokumentima Europske unije dodijeljen status prevladavajućeg javnog interesa kako bi u konačnici njezini građani imali pristup dostupnoj, domaćoj čistoj energiji. Nažalost, Republika Hrvatska zahvaljujući ovim Pravilima postaje jedna od zemalja koje sprječavaju razvoj obnovljive energije.
Projekti OIE koji u ovom trenutku čekaju na razvoj vrijedni su čak 1,5 milijarde eura, a zbog novih Pravila HOPS-a pitanje je kad će i hoće li se uopće moći razviti. OIEH smatra kako je hitno potrebno međuresorno djelovanje i koordinacija mjerodavnih ministarstava kako bi i Republika Hrvatska prestala s ovakvim ograničavajućim pravilima koja blokiraju razvoj OIE projekata, prenosi Ekovijesnik.
