Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sa suradnicima u pratnji INI-nog menadžmenta posjetio je danas plinske platforme „Ivana A“ i „K“ koje se nalaze 22 nautičkih milja udaljene od Pule, na sjevernom Jadranu.
Osim ovih platformi posjetio je i bušaču platformu „Labin“ koja će idućih mjeseci biti angažirana u istraživačkim aktivnostima na prospektima „Ilena“ i „Ivna“, izvijestili su danas iz INE. Kako se tom prigodom čulo platforme „Ivana A“ i „K“ središnje su eksploatacijske platforme za sva sjeverno-jadranska polja a proizvodnja hrvatskog dijela sjevernog Jadrana na kojem se nalazi platforma „Ivana“, započela je 1999. godine. Godišnjom proizvodnjom sa sjevernog Jadrana od oko 1,2 milijardi metara kubnih plina, ovo područje te polje „Ivana“ jedno su od najvažnijih INI-nih otkrića u Hrvatskoj.
„Impresioniran sam organiziranošću, ali istodobno i kompliciranošću tehnologije koja je ovdje na djelu. Hrvatska ima sasvim sigurno perspektivu u plinskom i naftnom biznisu, a rezultati koji se ovdje postižu to i potvrđuju“, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon posjete platformi.
Komentirajući na zahtjev novinara eventualnu izmjenu dioničkog ugovora između INE i MOL-a predsjednik Josipović naglasio je kako je Vlada tu da zaštiti hrvatske interese.
„Siguran sam da će obje strane imati razumijevanje za izmijenjene okolnosti te da će moguće promjene ići u prilog INE i hrvatskog gospodarstva“, ustvrdio je Josipović.
Odgovarajući na pitanje novinara koliko su za Hrvatsku važna ova ulaganja u istraživanje našeg podmorja, Josipović je naglasio kako su istraživanja temelj svakog uspješnog posla, te kako toga moraju biti svjesni i investitori i Vlada koja raspolaže prirodnim resursima.
„To su aktivnosti bez kojih nema uspjeha“, poručio je Ivo Josipović.
Govoreći o najavljenoj gospodarskoj diplomaciji predsjednik Josipović je istaknuo kako je Ministarstvo vanjskih poslova pokrenulo jedan zanimljiv projekt jačanja gospodarske diplomacije.
„Moramo stoga izabrati ono najbolje, najkvalitetnije i to ponuditi stranim partnerima. Imamo s jedne strane vrlo dobrih primjera, ali s druge strane i situacija u kojima se nismo uspjeli nametnuti stranim partnerima“, kazao je Josipović istaknuvši kako na području gospodarstva Vlada je ta koja donosi odluke dok je, kako je rekao, „predsjednikova obveza da pomogne i da potakne kako bi Vlada mogla imati što veći manevarski prostor“.
Dodao je da nakon njegova puta u Katar gdje su ostvareni određeni rezultati, neke tvrtke su već ušle na katarsko tržište.
„Sada imam namjeru razgovarati s nekim drugim zemljama s istoka. Odlazak u svako od tih zemalja podrazumjeva koordinaciju s Vladom, Ministarstvom vanjskih poslova i gospodarskom komorom“, zaključio je predsjednik Ivo Josipović.
Predsjednik Uprave INE Zoltan Aldott izrazio je zadovoljstvo posjetom predsjednika Josipovića ustvrdivši kako njegov dolazak na platformu „predstavlja iznimnu čast za ovu kompaniju“.
„Uz dosadašnja značajna ulaganja razradili smo detaljne planove za investicijske aktivnosti u idućem razdoblju u kojem planiramo izraditi još dvije istražne te pet proizvodnih bušotina“, izjavio je predsjednik Uprave INE Zoltan Aldott. Dodao je kako na sjevernom Jadranu u iduće dvije godine INA će uložiti 750 milijuna kuna, s time da će toliko otprilike uložiti i talijanska naftna kompanija ENI, a taj će novac biti utrošen na izgradnju dvije istražne bušotine, pet proizvodnih bušotina te jednu platformu koja se već gradi u riječkom „Viktoru Lencu“.
Inače, razrada sjeverno-jadranskih plinskih polja započela je 1996. godine kada je INA sklopila sporazum o poslovnoj suradni i ugovor o podjeli proizvodnje s talijanskom naftnom kompanijom ENI, osnovavši zajedničku operativnu kompaniju INAgip. Na području sjevernog Jadrana INAgip upravlja s devet eksploatacijskih polja, na kojima je instalirano 17 platformi, od kojih 16 proizvodnih i jedna kompresorska. U projekt sjeverni Jadran INA i ENI su kao partneri do sada zajedno uložili oko milijardu dolara, a u planu su i daljnje istraživačko-proizvodne aktivnosti.
Izvor SEEbiz
