Rastuće tenzije na Bliskom istoku izazivaju zabrinutost u vezi sa otpornošću lanaca snabdevanja gorivom u Grčkoj, pri čemu učesnici na tržištu upozoravaju da bi produženi poremećaji mogli postepeno da oslabe postojeće sigurnosne rezerve.
Prema informacijama iz tržišnih krugova, trenutni nivoi zaliha i proizvodnja rafinerija predstavljaju privremeni zaštitni sloj, ali on nije neograničen. Procene ukazuju da se stabilnost snabdevanja može održati oko dva meseca. Nakon tog perioda, nastavak poremećaja—posebno u pomorskim rutama kroz Ormuski moreuz—mogao bi značajno da oteža nabavku i logistiku goriva.
Grčka upravlja sa četiri velike rafinerije, uključujući postrojenja u vlasništvu kompanija Helleniq Energy i Motor Oil Hellas. Ukupna proizvodnja benzina, dizela, avionskog goriva i lož-ulja prevazilazi domaću potražnju, pri čemu se više od polovine proizvodnje obično izvozi. Pored toga, strateške rezerve su iznad minimalnog nivoa i pokrivaju oko 90 dana potrošnje.
Kako bi održali stabilnost, rafinerije su već počele da diverzifikuju izvore sirove nafte, nadoknađujući smanjene isporuke iz zemalja Persijskog zaliva. Ove promene bi trebalo da omoguće rad punim kapacitetom u kratkom roku.
Međutim, ukoliko geopolitičke tenzije potraju, globalni uslovi na tržištu nafte mogli bi dodatno da se zaoštre, što bi povećalo troškove i otežalo grčkim rafinerijama obezbeđivanje dovoljnih količina sirove nafte za održavanje trenutnog nivoa proizvodnje.
