Cene prirodnog gasa u Evropi su tokom poslednje sedmice marta 2025. godine nastavile silazni trend, usled obilne ponude tečnog prirodnog gasa (LNG) i rasta temperatura, što je smanjilo pritisak na regionalne zalihe goriva. Nakon nestabilnog početka godine, tržišni uslovi su se stabilizovali, doprinoseći postepenom padu cena.
Fjučersi za TTF gas sa isporukom u maju 2025. na ICE tržištu ostali su ispod 50 €/MWh tokom cele sedmice. Najniža zaključna cena zabeležena je u petak, 28. marta, na nivou od 40,815 €/MWh, što predstavlja pad od -1,3% u odnosu na prethodni dan i -4,2% u odnosu na petak, 21. mart. Najviša zaključna cena u sedmici zabeležena je u ponedeljak, 24. marta, na nivou od 42,846 €/MWh, što je za 0,6% više u odnosu na poslednju sesiju prethodne sedmice i za 3,9% više u odnosu na ponedeljak, 17. mart. Prosečna cena tokom sedmice iznosila je 41,552 €/MWh, što je pad od -1,3% u odnosu na 12. sedmicu.
Holandske veleprodajne cene gasa takođe su blago opale 24. marta, podržane blagim temperaturama i diplomatskim razgovorima između zvaničnika SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji o potencijalnom prekidu vatre u Ukrajini. Pad cena nastavljen je 26. marta, jer su prolećni vremenski uslovi u severozapadnoj Evropi postajali povoljniji, dok su se isporuke LNG-a povećavale. Prema podacima o praćenju brodova koje je prikupio Bloomberg, uvoz LNG-a u ključne zemlje potrošače u severozapadnoj Evropi naglo je porastao u martu, pomažući stabilizaciji tržišta. Iako su evropske referentne cene gasa pale sa dvogodišnjeg maksimuma u februaru, Evropa je i dalje privlačila LNG isporuke, dok su azijske spot cene LNG-a ostale blizu tromesečnog minimuma zbog slabe potražnje.
Do 28. marta cene gasa su ostale uglavnom stabilne, jer je blago vreme održavalo nisku potražnju za grejanjem. Međutim, prognoze o zahlađenju u narednim sedmicama i potreba za obnavljanjem gasnih rezervi tokom narednih meseci pružale su podršku tržištu.
Istovremeno, neprijateljstva između Rusije i Ukrajine nastavila su da utiču na energetsku infrastrukturu. Obe strane su optužile jedna drugu za kršenje nedavno postignutog 30-dnevnog prekida vatre, koji se odnosio na napade na energetske objekte. Rusija je 28. marta tvrdila da je ukrajinski napad uništio gasnu infrastrukturu u gradu Sudža, ključnom tranzitnom čvorištu za izvoz gasa u Evropu pre nego što su tokovi zaustavljeni početkom godine. Kao odgovor, Ukrajina je optužila Rusiju da je sama napala postrojenje, dok su ukrajinski vojni zvaničnici ponovo potvrdili posvećenost Kijeva moratorijumu na napade na energetsku infrastrukturu.
Sjedinjene Američke Države su 26. marta objavile odvojene sporazume sa Ukrajinom i Rusijom o obustavi napada u Crnom moru i na energetsku infrastrukturu. Međutim, obe strane su ubrzo optužile jedna drugu za kršenje sporazuma, ističući krhkost primirja posredovanog od strane SAD. Ukrajinski zvaničnici prijavili su ruske napade na energetske objekte u regionima Herson i Poltava, dodatno komplikujući situaciju.
Tranzitna tačka Sudža, u ruskoj oblasti Kursk, ranije je bila ključno ulazno mesto za dotok ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine. Međutim, protok kroz cevovod je obustavljen 1. januara 2025. godine, nakon što je Ukrajina odbila da obnovi tranzitni sporazum zbog rata. Iako je fizička infrastruktura cevovoda ostala netaknuta, postrojenje Sudža bi zahtevalo opsežne popravke pre nego što bi moglo ponovo da funkcioniše. Alternativna tranzitna ruta postoji kroz Sokranovku u ukrajinskoj Luganskoj oblasti, koja je pod kontrolom proruskih separatista od 2014. godine. Ipak, budućnost izvoza ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine ostaje visoko neizvesna usled nastavka sukoba.