EU: Zeleno svetlo za prirodni gas i nuklearnu energiju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Prirodni gas i nuklearne elektrane će ipak biti dodate na zelenu listu EU

Evropska komisija predstavila je u sredu Dopunski evropski akt za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama kojim su obuhvaćeni sektori gasa i nuklearne energije, a cilj je ubrzanje dekarbonizacije. Evropska komisija odobrila je prirodni gas kao prelazno gorivo u okviru svoje taksonomije održivog finansiranja.

Privatna ulaganja u proizvodnju električne energije iz gasa biće u toj novoj zelenoj taksonomiji klasifikovana kao prelazna pod uslovom da postrojenja koriste sve veći udeo čistijih goriva poput biogasa ili vodonika, prema zakonu koji će biti predmet pregovora sa Evropskim parlamentom i Evropskim većem tokom sledećih četiri do šest meseci.

Ubrzanje tranzicije

Cilj je da se ubrza energetska tranzicija primenom svih mogućih rešenja koja će pomoći da se ostvare klimatski ciljevi. Uzimajući u obzir naučne savete i aktuelni tehnološki napredak, Komisija smatra da su privatna ulaganja u delatnosti u sektorima gasa i nuklearne energije važna za tranziciju. Dopunski delegirani akt nakon opsežne zakonodavna procedure mogao bi početi da se primjuje od početka 2023. godine.

Za izgradnju nuklearki projekti će mora da pribave građevinsku dozvolu do 2045., a produžetak veka postojećih postrojenja mora biti odobren pre 2040. godine.

Kad je reč o gasu, gornja granica emisije CO2 postavljena je na manje od 100 gr/kWh, što ne zadovoljava ni jedna postojeća tehnologija. Zato je određeno prelazno razdoblje pa će elektrane koje dobiju dozvolu do 2030. smeti da ispuste 270 gr/kWh.

Objavljujući odluku poverenica EU za finansije Mairead McGuiness naglasila je da taksonomija ne kreira energetsku politiku, niti obavezuje ili zabranjuje ulaganja u određene sektore, već povećava transparentnost u finansijskom sektoru. Na putu od uglja do obnovljive energije „trebamo se kretati svim sredstvima koja su nam na raspolaganju. To može značiti prihvatanje nesavršenih rešenja.“

Politička borba

Donošenje akta mesecima prate kontroverze, političke borbe i lobiranje. Oko odluke su se žestoko borile zemlje članice EU. Nemačka i veći deo srednje i istočne Evrope podržali su uključivanje gasa, dok su se zemlje poput Danske, Švedske, Holandije, Luksemburga i Austrije tome protivile i mogle bi ga osporiti pred sudovima. Takođe stvorio se značajan blok koji se zalagao za nuklearnu energiju, u kome je uz Sloveniju bila i Hrvatska.

Zelena taksonomija će uticati na odluke o privatnim ulaganjima u EU a zeleni strahuju da će to olakšati i pojeftiniti finansiranje gasnih projekata, čime će se povećati upotreba fosilnih goriva. Odluka ima implikacije izvan granica EU.

Voditeljka kampanje Grinpisa Ariadna Rodrigo kaže da je „gas fosilno gorivo i vodeći izvor emisije električne energije u Evropi. Komisija pokušava da izvede najveću akciju zelenog pranja svih vremena, a ako uspe, to će sigurno dovesti do više emisija u budućnosti.”

Mnoge zemlje tek kreiraju vlastite zelene taksonomije i razmotriće presedan EU. To uključuje SAD, Indiju, Veliku Britaniju, Indoneziju, Maleziju, Singapur, Južnu Afriku i Udruženja zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). S druge strane, kineska vlada uklonila je gas i „čisti ugalj“ iz svoje zelene taksonomije. Ruska taksonomija, zanimljivo, efektivno isključuje većinu projekata gasa ograničavajući zelenu oznaku na projekte sa emisijom životnog ciklusa manjom od 100 g CO2 po kWh. Izveštaj britanskog parlamenta pokazalo je da emisije gasnih elektrana iznose oko 500 g CO2 po kWh, a čak i uz tehnologiju hvatanja CO2, one su iznad 100 g.

Izvor: energetika-net.com

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Reforma EU mogla bi da smanji kažnjavajuće podrazumevane CBAM faktore za električnu energiju sa Balkana

Predložene izmene pravila Evropske unije o prekograničnom prilagođavanju ugljenika mogle bi značajno da smanje podrazumevane emisije koje se pripisuju električnoj energiji iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i olakšaju realizaciju verifikovanog izvoza električne energije iz obnovljivih izvora. Prema...

Hrvatska angažuje HEP zbog sporog punjenja skladišta koje ugrožava sigurnost snabdevanja gasom tokom zime

Vlada Hrvatske naložila je državnoj elektroprivredi HEP da kupi najmanje 1,1 milijardu kWh prirodnog gasa, odnosno približno 1,1 TWh, nakon što komercijalni učesnici na tržištu nisu dovoljno brzo popunili nacionalno podzemno skladište gasa za grejnu sezonu 2026/27. Intervencija je usledila...

Gasno tržište jugoistočne Evrope na novom je testu: Rizici po snabdevanje povećavaju izloženost cenama električne energije

Prirodni gas se u julu 2026. godine vratio u centar rizika na tržištu električne energije u jugoistočnoj Evropi. Nagli rast cena evropskih referentnih gasnih proizvoda, poremećaji u pomorskom transportu LNG-a iz Persijskog zaliva, niži nivoi popunjenosti skladišta od uobičajenih...
Supported byClarion Owners Engineers