NaslovnaRudarstvoEU mora pronaći...

EU mora pronaći ravnotežu između kritičnog rudarenja minerala i zabrinutosti za ESG

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

 

EU se ne može oslanjati isključivo na unutrašnje proizvedene sirovine, čak i uz značajan razvoj rudnika, jer se predviđa da će potražnja za mineralima kao što su litijum, kobalt i nikl porasti u narednim godinama.

Evropska komisija predlaže zakon koji se nada da će ubrzati preradu i ekstrakciju kritičnih minerala, ali su se pojavila pitanja da li u potpunosti priznaje ekološke, društvene i upravljačke aspekte (ESG) povezane sa rudarstvom. Evropska komisija je 16. marta 2023. predstavila Zakon o kritičnim sirovinama, koji ima za cilj da obezbedi pristup EU mineralima koji su ključni za mnoge industrije kao što su odbrana i vazduhoplovstvo, kao i za energetsku tranziciju.

 

Proces odobravanja rudarske dozvole mora biti pojednostavljen, ali temeljan

 

Zakonodavstvo namerava da skrati vreme koje je potrebno kompanijama da dobiju ovlašćenje za određene „strateške projekte“, koji mogu biti za preradu, reciklažu ili ekstrakciju kritičnih minerala. Međutim, ubrzanje procesa izdavanja dozvola u EU moglo bi prevideti važna razmatranja ESG-a kao što su biodiverzitet, korišćenje zemljišta, zdravlje zajednice i upravljanje vodama. Takođe se suprotstavlja drugim prioritetima EU, kao što je zaštita zelenih površina. Mnoga potencijalna rudarska mesta leže ispod ovih područja, koja imaju dodatnu zaštitu, što mnoge navodi da veruju da bi EU morala da ublaži ove propise kako bi ubrzala proces rudarenja. Na duge staze, ublažavanje ovih propisa moglo bi imati koristi za životnu sredinu, jer bi moglo ubrzati potragu za neto nulom, jer će baterije za električna vozila biti lakše dostupne i snabdevanje kritičnim mineralima se povećava.

 

EU će i dalje morati da traži svoje kritične potrebe za mineralima u inostranstvu

 

EU se ne može oslanjati isključivo na unutrašnje proizvedene sirovine, čak i sa značajnim razvojem rudnika, jer se predviđa da će potražnja za mineralima kao što su litijum, kobalt i nikl porasti u narednim godinama, a EU neće moći da prati korak. Kina dominira u kritičnom lancu snabdevanja mineralima, a globalne sile poput EU i SAD prave strategiju da se tome suprotstave. EU će nastaviti da se oslanja na zemlje koje nisu članice EU da povećaju svoje snabdevanje. EU uvozi kobalt iz Demokratske Republike Kongo, metal koji je ključan za proizvodnju litijum-jonskih baterija. Međutim, postoje brojni problemi ESG-a vezani za radnike u DRC-u. Na primer, u zemlji postoje stotine hiljada zanatskih rudara koji rudare kobalt. Ovaj metod rudarenja koristi osnovne, neefikasne alate i može da izloži radnike toksičnim supstancama, većem riziku od povreda i radnom okruženju koje nije u skladu sa regulatornim standardima. EU mora biti transparentna u pogledu izvora kako bi podržala svoju posvećenost održivom, etičkom razvoju u inostranstvu. Neke kineske rudarske kompanije koje posluju u DRC-u navodno zanemaruju lokalne zakone o radu i zaštiti životne sredine. Ovo stavlja EU u nepovoljan položaj, jer bi morala da nabavi kompanije koje posluju u skladu sa principima bloka, za šta će biti potrebno više vremena. Međutim, sa ovim zaštitnim merama, njegovi lanci snabdevanja bi bili otporniji.

U svojoj žurbi da obezbedi kritične minerale, EU ne sme da previdi fundamentalne brige ESG, kako bi osigurala da njeni lanci snabdevanja budu otporni, a rudari adekvatno zaštićeni. EU mora tražiti od zemalja koje nisu članice EU kako bi ispunile svoju kritičnu potražnju za mineralima i mora odvojiti dodatno vreme da osigura da rudarske kompanije koje posluju u inostranstvu, transparentno, poštuju njene standarde.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Sektor rudarstva u Srbiji nalazi se na kritičnoj prekretnici

Srbija istovremeno raspolaže značajnim mineralnim potencijalom — od porfirskih ležišta bakra i zlata do litijuma i industrijskih minerala — ali se suočava i sa složenom kombinacijom regulatornih, ekoloških, infrastrukturnih i finansijskih prepreka koje strane direktne investicije (SDI) čine istovremeno...

Srbija: Ekološki rizici projekta litijuma kod Loznice veći od koristi

Ležište litijuma u zapadnoj Srbiji nije vredno eksploatacije zbog ekoloških rizika jer je jedino u svetu gde se planira vađenje litijuma u naseljenom i plodnom poljoprivrednom području, a što je najvažnije sigurno će uništiti jednu od samo tri vodonosive...

Srbija: Kontraverze oko ponovnog otvaranja rudnika olova u Karamanici

Otvaranje rudnika olova, cinka i bakra u Karamanici kod Bosilegrada, smatraju ekološki aktivisti, predstavlja ozbiljnu pretnju za životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi jer bi štetne materije mogle da završe u rekama koje su i izvori vode za piće...
Supported byClarion Owners Engineers