Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaCentralna i Istočna...

Centralna i Istočna Evropa: Dekarbonizacijom najviše ugrožene Rumunija i Bugarska

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Trošak tranzicije ekonomija na manje emisije ugljen dioksida su jedan od najvećih rizika koje klimatske promene predstavljaju za ekonomije i uticaće na ekonomsku aktivnost, javne finansije i druge faktore koji utiču na rejting zemalja, saopštila je rejting agencija Fič.
U regionu Centralne i Istočne Evrope (CIE) najveće troškove dekarbonizacije imaće Poljska, Rumunija i Bugarska, pokazala je analiza Fiča.
U proseku zemlje CIE moraće da investiraju 3,9 odsto BDP-a godišnje do 2030. godine prema procenama ove agencije, ali u slučaju Bugarske i Rumunije investicije bi morale dda idu i do sedam odsto BDP-a godišnje.
Ovo stavlja dodatni pritisak na javne finansije, mada se očekuje da većinu investicija finansira privatni sektor, kao i fondovi EU.
Ekonomije koje su najranjivije energetskom tranzicijom, po svoj prilici biće one kojima je potrebno najviše zelenih investicija, odnosno koje se najviše oslanjaju na fosilna goriva i imaju slabu početnu poziciju.
Takođe izložene su i zemlje sa malim fiskalnim prostorom, kao i one koje imaju slabu sposobnost i kapacitet da obave tranziciju.
U Fiču ističu da bi se ranjivost ekonomija na dekarbonizaciju mogla odraziti i na njihove rejtinge, prenosi Danas.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

EPS i usko grlo energetskog razvoja: Zašto kasne projekti i šta to znači za Srbiju

Srpski energetski sistem izgrađen je na paradoksu. Zemlji su hitno potrebni novi kapaciteti za proizvodnju električne energije kako bi se obezbedilo snabdevanje, podržala industrija i ubrzala tranzicija ka čistijim izvorima energije. Ipak, njen dominantni državni elektroenergetski gigant, Elektroprivreda Srbije...

Izveštaj EU: Bugarska mora ubrzati energetsku tranziciju i smanjiti zavisnost od ruskog gasa

Prema novom izveštaju Evropske komisije, Bugarska je ostvarila značajan napredak u diverzifikaciji svog energetskog miksa, ali i dalje ostaje u velikoj meri zavisna od uvoza ruske energije. Izveštaj pokazuje da su čvrsta fosilna goriva činila 21% ukupnog energetskog snabdevanja Bugarske...

Srbija: EPS istražuje integraciju vodonika za energetsku tranziciju

Državna elektroenergetska kompanija Srbije, EPS, pokrenula je procenu kako bi istražila mogućnost integracije proizvodnje i skladištenja vodonika u svoju energetsku infrastrukturu. Prema rečima generalnog direktora Dušana Živkovića, studija će oceniti sposobnosti kompanije, identifikovati odgovarajuće lokacije i utvrditi plan za...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!