Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaCentralna i Istočna...

Centralna i Istočna Evropa: Dekarbonizacijom najviše ugrožene Rumunija i Bugarska

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Trošak tranzicije ekonomija na manje emisije ugljen dioksida su jedan od najvećih rizika koje klimatske promene predstavljaju za ekonomije i uticaće na ekonomsku aktivnost, javne finansije i druge faktore koji utiču na rejting zemalja, saopštila je rejting agencija Fič.
U regionu Centralne i Istočne Evrope (CIE) najveće troškove dekarbonizacije imaće Poljska, Rumunija i Bugarska, pokazala je analiza Fiča.
U proseku zemlje CIE moraće da investiraju 3,9 odsto BDP-a godišnje do 2030. godine prema procenama ove agencije, ali u slučaju Bugarske i Rumunije investicije bi morale dda idu i do sedam odsto BDP-a godišnje.
Ovo stavlja dodatni pritisak na javne finansije, mada se očekuje da većinu investicija finansira privatni sektor, kao i fondovi EU.
Ekonomije koje su najranjivije energetskom tranzicijom, po svoj prilici biće one kojima je potrebno najviše zelenih investicija, odnosno koje se najviše oslanjaju na fosilna goriva i imaju slabu početnu poziciju.
Takođe izložene su i zemlje sa malim fiskalnim prostorom, kao i one koje imaju slabu sposobnost i kapacitet da obave tranziciju.
U Fiču ističu da bi se ranjivost ekonomija na dekarbonizaciju mogla odraziti i na njihove rejtinge, prenosi Danas.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EPS istražuje integraciju vodonika za energetsku tranziciju

Državna elektroenergetska kompanija Srbije, EPS, pokrenula je procenu kako bi istražila mogućnost integracije proizvodnje i skladištenja vodonika u svoju energetsku infrastrukturu. Prema rečima generalnog direktora Dušana Živkovića, studija će oceniti sposobnosti kompanije, identifikovati odgovarajuće lokacije i utvrditi plan za...

Usklađivanje energetske sigurnosti i dekarbonizacije: Izazovi za jugoistočnu Evropu

Zbog visokih zahteva energetske sigurnosti, pitanje dekarbonizacije je dobilo novu dimenziju. Glavni izazov je kako uskladiti rastuće potrebe za energetskom sigurnošću sa naporima za napredovanje u dekarbonizaciji. Dok EU ima cilj da do 2050. godine postigne neto nultu emisiju gasova...

Severna Makedonija planira gasne elektrane za dekarbonizaciju energetskog sektora

Premijer Severne Makedonije, Hristijan Mickoski, otkrio je da interes investitora za izgradnju gasnih elektrana u zemlji raste, a nekoliko takvih projekata je već u planu. Vlada smatra gasne elektrane ključnim delom svojih napora da dekarbonizuje energetski sektor, uprkos prethodnim...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!