“Energetske politike strategije i investicije” bila je tematska oblast prvog dana Međunarodne konferencije ENERGA 2014 čiji su moderatori bili Mirza Kušljugić i Emir Aganović.
Fokus podteme “Energetske politike i usklađenost sa EU direktivama” koje je u uvodnom izlaganju iznijela Ermina Salkičević-Dizdarević, zamjenica ministra vanjske trgovine BiH, bio je presjek energetskog stanja u Bosni i Heregovini.
Činjenica je da živimo u vremenu kada su okolinski zahtjevi po evropskim direktivama i standardima života izuzetno visoki, te da je naša država još uvijek zemlja u razvoju koja mora puno vremena i sredstava izdvojiti za dostizanje postavljenih ciljeva koji se nameću ugovorom sa EZ.
“Imamo dosta zakonske regulative koju još uvijek nismo usvojili što je u fazi pripreme. Ja se nadam da će ova konferencija doprinijeti razvoju svijesti donosioca odluka u svim sektorima.
BiH ima puno napretka u ovom sektoru u smislu pokretanja određenih energetskih projekata. Upravo je Tuzla pravo mjesto za to. Pokretanje termobloka 7 u TE Tuzla jedan je od najvećih energetskih projekata u regiji i u tom smislu možemo biti ponosni na određene projekte”, rekla je Salkičević-Dizdarević.
Kada je riječ o izradi zakonodavnog okvira za električnu energiju u BiH u skladu s pravnom stečevinom EU, novi skup zakona nije samo posljedica postupka pridruživanja i usklađivanja s EU propisima, nego i vlastita potreba unapređenja funkcionisanja elektroenergetskog sektora u okviru Energetske zajednice i uspostave regionalnog tržišta.
Novi skup zakona ne treba doživljavati kao zakone o elektroprivredama, nego o konkurentnom i transparentnom tržištu električne energije na kojem prvenstveno treba raspodijeliti uloge i utvrditi odgovornosti svih ključnih aktera, rekao je u svom izlaganju Nijaz Duraković iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar” iz Zagreba.
Uloga regulatora u razvoju elektroenergetskog sektora definisana je u značajnoj mjeri zastarjelim zakonima. Mirsad Salkić u ime DERK BiH Tuzla rekao je da treba izraditi listu zakonodavnog okvira u oblasti električne energije u BiH u skladu sa pravnom stečevinom EU, odnosno pripremiti listu podzakonskih akata koji se trebaju donijeti na osnovu nove primarne legislative.
Umjesto zaključka, na temu “Budućnost tržišta električne energije”, Slavko Krajcar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreb, iznio je vremenski tok te prisutne upoznao da su investicije obnovljivih izvora energije u EU pale za 44%, te da 1. jula ove godina trebaju stupiti nova pravila o podršci. U periodu 2014.-2015. primijenit će se prvi pilot projekti uz nova pravila o državnim podrškama dok godine 2017. sve države članice moraju održati javne konkurse kako bi poticale OIE.
U okviru ove oblasti, o temi “Otvorena pitanja iz oblasti energetike”, govorili su Jasmina Trhulj, u ime Janeza Kopača iz Sekretarijata Energetske zajednice Beč, “Energetska tranzicija u Njemačkoj”, Alexander Mardian, Delegation der Deutschen Wirtschaft in B&H, te “Rizici poslovanja u energetskom sektoru”, Nenad Debrecin, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb.
Druga tematska oblast “Tržište električne energije” sastavljenoj iz dvije sesije bilo je riječi o “Regionalnom tržištu i iskustvima”, te “Razvoju tržišta električne energije u BiH”.
Prema izlaganju Jasmine Trhulj iz Sekretarijata Energetske zajednice, na temu “Razvoj tržišta u zemljama Energetske zajednice”, da bi se integrisalo tržište električne energije, potrebne aktivnosti koje se moraju preduzeti na regionalnom nivou su harmonizacija mrežnih i tržišnih pravila, saradnja operatera, operatora tržišta korisnika sistema i regulatora, te uspostavljanje koordinacije najmanje na regionalnom nivou.
Perspektive otvaranja tržišta maloprodaje električne energije u BiH mogu se posmatrati sa cjenovnog aspekta koji podrazumijeva ulogu tržišta-razvoj konkurencije i ulogu javnih snabdjevača, u funkciji garanta sprčavanja rasta cijena kada god to nije neophodno. U aspekt razvoja konkurencije spadaju slobodan izbor snabdjevača, tržišna orijentacija, ograničavanje monopola i fleksibilnost ponude.
Kod aspekta rizika promjena snabdjevača i kvalitet snabdijevanja ne postoje, odabir snabdjevača snosi rizik neblagovremene reakcije dok je cjenovni rizik nizak s obzirom da postoji slobodan izbor promjene snabdjevača.
Jedna od preporuka, kako je u svom izlaganju naveo Nedžad Polić iz Europower Tešanj, jeste dorada Zakona o električnoj energiji koji će obuhvatiti ključne operacije i u njemu propisati sankcije za neodgovorno postupanje.
Učešće u radu tematske sesije uzeli su Božidar Radović iz DNV KEMA, Bon, Njemačka sa temom “Balansno tržište preduslov efikasnog funkcioniranja tržišta električne energije”, Ljiljana Hadžibabić iz Agencije za energetiku Republike Srbije “Iskustva u otvaranju tržišta električne energije u Srbiji”, zatim Vojislav Pantić iz Nezavisnog operatora sistema u BiH koji je govorio o ulozi kancelarije za koordinisane aukcije, te Ivan Kalaftić sa temom “Tržište električne energije u JI Evropi”.
Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine FERK osnovana između ostalog radi regulisanja tržišta električne energije tema će obradjivati same početke razvoja tržišta kao i određene stvari koje nas čekaju u budućnosti tačnije nakon 1. januara 2015. kodine koji je „Dan D“ kad je u pitanju otvaranje tržišta električne energije.
“Od dana D svi kupci u BiH imat će mogućnost da slobodno kupuju električnu energiju na tržištu po svom izboru što znači da će mali kupci moći izabrati svog snabdjevača te s njim dogovoriti količnu i cijenu”, rekla je Sanela Pokrajčić iz FERK-a.
O “Ulozi Regulatorne komisije za energiju Republike Srpske” učešće u radu sesije uzeo je Milenko Čokorilo. Na temu “Pripreme za potpuno otvaranje tržišta” govorili su Mirsad Šabanović iz JP EP BiH, Sarajevo, Koraljka Kovačević Markov iz MH ERS, Trebinje i Miroslav Nikolić iz JP EP HZHB, Mostar.
O “Zaštiti kupaca” govorio je Edin Zametica iz DERK BiH Tuzla a o “Tržištu električne energije iz aspekta industrijskog kupca” Janja Milić iz BSI doo Jajce.
Konferencija sa radom nastavlja i završava danas (12.06.2014.), a bit će obrađene tematske oblasti: Termoenergetika, Gas, rudarstvo, Energetska efikasnost i ekonomija obnovljivih izvor energije, te Energetska efikasnost i Ekonomija obnovljivih izvora energije.
Izvor Agencije
