NaslovnaRegion energetikaBiH: Sankcije zbog...

BiH: Sankcije zbog Bloka 7 TE Tuzla, zabrana izvoza električne energije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Onog momenta kada počnemo vraćati kredit za TE Tuzla 7, postoji velika mogućnost da će električna energija iz uvoza biti jeftinija od energije proizvedene u termoelektranama u BiH, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba Denis Žiško iz Centra za ekologiju Tuzla, istakavši da će se vlasti još jednom oglušiti na brojna upozorenja koja dolaze iz Energetske zajednice (EEZ).

Tematska sednica odložena zbog Kineza

Direktor Sekretarijara EEZ Janez Kopač je prošle nedelje u Sarajevu, na tematskoj sednici federalnog Predstavničkog doma, između ostalog, poručio da je BiH pri samom dnu liste zemalja članica EEZ po pitanju sprovođenja energetskih reformi i da se protiv nje vodi najviše prekršajnih postupaka.

Ukazavši na štetnost termoelektrana po zdravlje ljudi, Kopač je naglasio da su TE iz BiH među deset najvećih zagađivača u celoj Evropi, kao i da je zemlja jedna od tri evropske države koje trenutno grade termoelektranu.

„To što se desilo na Parlamentu FBiH bilo je planirano da se desi negde polovinom prošle godine. Nažalost, tada su to parlamentarci odbili pošto još uvek nisu bili završili priču sa Kinezima. Ja to vidim kao odgađanje dok se ne potpišu svi ugovori sa Kinezima, što se u međuvremenu i desilo. I onda smo došli u sitiuaciju da je Kopač, ustvari, ponovio sve ono što govorio zadnjih godinu i po dana vezano za samu državnu pomoć i nepoštivanje Sporazuma o EEZ po pitanju državne pomoći“ izjavio je Žiško.

Vlasti u BiH, nastavlja, to uporno ignorišu, jer ih ni ne interesuje kakve će država snositi posledice za pet ili 10 godina.

Jedna od prvih sankcija EEZ, smatra Žiško, mogla bi biti zabrana izvoza električne energije u EU, zbog nepoštovanja pravila tog tržišta.

„Sve ove obaveze koje smo preuzeli isto tako vezane su za nekakve pare, donacije i nekakve razvojne projekte koje bismo trebali dobiti. Pa mi smo pre par godina usvojili nakaradnu Energetsku strategiju, zato što smo očekivali nekakve pare kroz budžet za zapadnobalkanske zemlje. Sankcije koje će na kraju doći su upravo one u novcu, a jedino njih naši političari i razumeju“, kaže Žiško.

Sledeći krug finansiranja, dodaje, biće uslovljen, što znači da nema više novca onako kako su to lokalni političari navikli da dobijaju iz IPA sredstava.

Naglasivši sve negativne strane izgradnje Bloka 7, Kopač je na tematskoj sednici Predstavničkog doma vlastima u BiH poručio i da će upravo zbog tog projekta jednom imati glavobolju.

Pet godina tendera

Žiško podsjeća da je studija isplativosti Bloka 7 u Tuzli zasnovana na pogrešnim podacima – nisu uzeti u obzir ni emisije CO2, kalkulisalo se sa čudnim cenama uglja, čudnim cenama električne energije…

„Ono što je Kopač rekao i mislio je ustvari da onog momenta kada mi počnemo vraćati taj kredit, postoji velika mogućnost da će, recimo, energija iz uvoza biti jeftinija od energije proizvedene u termoelektranama u BiH“, dodaje Žiško.

On je izneo je podatak da su u oktobru prošle godine rudnici u koncernu Elektroprivrede BiH na osnovu poreza i doprinosa državi dugovali čak 440 miliona KM (224 miliona evra).

„Onog momenta kada svi računi dođu na naplatu, uslediće kolaps Elektroprivrede BiH. Nažalost, garanciju za Blok 7 TE Tuzla dala je Vlada FBiH, kredit je garantovala novcem poreskih obveznika FBiH – dakle našim novcem. Znači, mi ćemo u svakom slučaju, bilo kroz više cene električne energije ili kroz subvencije, odnosno pokretanje garancije, morati otplatiti taj blok“, svestan je Žiško.

On naglašava da najveći interes od izgradnje Bloka 7 imaju upravo vladajuće strukture kroz pet godina tendera.

„Svedoci smo i kako se sve završilo oko ovih pripremnih radova – umesto 17, plaćaju se 20 i nešto miliona zbog nekih čudnih tenderskih uslova“ konstatuje Žiško.

Polovinom prošle godine, napominje, Elektroprivreda BiH je usvojila jedan dokument, koji ne želi da predstavi javnosti, a u kojem je jasno navela da će njen rad biti na granici rentabilnosti kada počne vraćati kredit za Blok 7.

„U tom dokumentu se takođe navodi da ni pod kakvim uslovima ne postoji mogućnost da se pokrene izgradnja novog bloka u Kaknju, jer će doći do bankrota; da će Elektroprivreda bankrotirati ukoliko ne počne otpuštati rudare; da će bankrotirati i ukoliko se uvedu takse na emisije CO2… To su oni sami napisali, što nam govori da su u potpunosti svesni činjenice kako je velika verovatnoća da će za nekih 6-7 godina doći do bankrota Elektroprivrede BiH, upravo zbog kredita za Blok 7, skupe energije iz uglja i otvorenog tržišta“, rekao je Žiško.

Na kraju dodaje da Bosna i Hercegovina uskoro na evropsko tržište više neće moći da izvozi električnu energiju proizvedenu u termoelektranama na ugalj, jer tamošnji proizvođači neće dozvoliti nelojalnu konkurenciju.

Izvor: energetika.ba, vijesti.ba

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi naglo rastu usled oporavka potražnje i pada proizvodnje iz vetra

Cene električne energije širom jugoistočne Evrope naglo su porasle za ponedeljak, 12. oktobar, usled oporavka potražnje nakon vikenda i prognoziranog pada proizvodnje iz vetra. Cene u Srbiji premašile su 230 €/MWh, dok su se Mađarska, Rumunija i Bugarska približile...

Solarni projekat Baranda u Srbiji suočava se sa ekološkim i arheološkim uslovima za realizaciju

Investitor Baranda Energetski Park razvija projekat solarne elektrane snage 317 MW u blizini Opova, uz baterijski sistem za skladištenje energije snage 31,7 MW i kapaciteta 126,8 MWh, ali će osetljivi uslovi na lokaciji uticati na dinamiku njegove realizacije. Projekat bi...

Svetska banka podržava modernizaciju gasne mreže Srbije paketom od 175 miliona evra

Srbija priprema modernizaciju gasne infrastrukture, uz podršku paketa Svetske banke vrednog 175 miliona evra, sa ciljem obnove dotrajalih gasovoda, otklanjanja ograničenja u transportnom sistemu i razvoja skladišnih kapaciteta. Prva faza obuhvatiće otklanjanje uskog grla na pravcu Trupale–Pojate. U kasnijim fazama...
Supported byClarion Owners Engineers