Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBiH mora trajno...

BiH mora trajno da zaštiti Gornju Neretvu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Konkretni koraci ka suspenziji izgradnje hidroelektrane (HE) “Ulog”, raskidanju koncesionih ugovora za planirani projekat HES “Gornja Neretva”, HE “Glavatičevo” i HE “Bjelimići”, kao ni adekvatnoj zaštiti kompletnog sliva gornje Neretve nisu poduzeti i neophodno je da BiH ubrza procese i trajno zaštiti gornji tok ove rijeke koji je kandidovan kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država morala da obezbjedi adekvatan režim zaštite.

Ovo je zaključak 43. sastanka Stalnog komiteta za Bernsku konvenciju pri Vijeću Evrope, koji se održavao od 27.11. – 2.12.2023. godine u Strazburu, a na kojem je razmatran status implementacije Preporuka br. 217 (2022) za BiH, koje je ovo tijelo usvojilo tokom 2022. godine. Preporuke su usvojene nakon otvaranja žalbenog postupka protiv BiHzbog planiranja i realizacije hidroenergetskih projekata u slivu Gornje Neretve, i dostavljene su vlastima u BiH na realizaciju u decembru 2022. godine.

Podsjećamo, žalbeni postupak pred Vijeće Evrope je zvanično otvoren nakon ekspertske misije u slivu gornje Neretve, u oktobru 2022. godine, nakon čega su formulisane i, od strane Stalnog komiteta, prihvaćene smjernice za zaštitu i spriječavanje daljnje degradacije područja.

Ispred konzorcija žalitelja, ažurirani izvještaj o implementaciji Preporuka br. 217 (2022), u Strazburu prezentovao je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu, dok je izvještaj u ime nadležnih institucija prezentovala kontakt osoba za Bernsku konvenciju, koju je BiH imenovala zahvaljujući pokretanju žalbenog mehanizma.

Po okončanju zasjedanja, Stalni komitet je prihvatio ograničen stepen demonstracije nadležnih entitetskih institucija da realizuju navedene Preporuke, međutim, u konačnim odlukamaStalni komitet sa žaljenjem je konstatovao da nisu poduzeti konkretni koraci.

Na sesiji koja je bila posvećena BiH, Skomorac je iznio faktičko stanje i ukazao da, uprkos jasnom sadržaju preporuka, sporni projekti nisu suspendovani te da je, između ostalog, umjesto napretka u implementaciji preporuka, u međuvremenu, naprotiv došlo do napretka u realizaciji HE “Ulog” što je već rezultovalo znatnim negativnim uticajem nizvodno od projekta, o čemu smo već pisali. Pored toga, ukazano je i da je Emerald područje ostalo nezaštićeno te da se ozbiljan negativan uticaj tek može očekivati, ukoliko se ne pristupi hitnoj realizaciji svih preporuka.

“Stalni komitet, kao i određeni delegati, jasno su iskazali neslaganje sa manjkom kapaciteta i volje vlasti BiH da obezbjedi realizaciju urgentnih preporuka, što je preduslov da se područje Gornje Neretve privede zaštiti u režimu Emerald mreže. Ovo predstavlja međunarodnu obavezu čiji garant moraju da budu institucije BiH, međutim, Vijeće Evrope ohrabruje sve nivoe vlasti u BiH da poduzmu odlučne korake ka trajnoj zaštiti ugroženog Emerald područja koje se proteže na teritoriji oba bh. entiteta. To je test za vladavinu ekološkog prava u BiH, ali i jedinstvena prilika koja zahtjeva trezvene korake svih strana ‘kod kuće’, na čemu će žalitelji da insistiraju”, istakao je Skomorac.

Stalni komitet je konačno, pored urgiranja na maksimalno ubrzanje svih procesa s ciljem zaštite ugroženog područja, posebno pozvao vlasti BiH da konsultuju rezultate istraživanja koji su prikupljeni u okviru Sedmice nauke na Neretvi, koju je Centar za životnu sredinu, odnosno žalitelji realizovali već po drugi put.

“Tokom dosadašnjih istraživanja na gornjem toku rijeke Neretve uključujući i Sedmicu nauke, otkriveno je preko 1300 vrsta. Među njima je osam novih vrsta za nauku i 24 nove vrste za BiH. Utvrđena je i izuzetna čistoća vode, koja se svrstava u I kategoriju kvaliteta. Ovi rezultati dokazuju visoku vrijednost ovog područja i ukazuju na potrebu da se stavi prioritet na njegovu adekvatno zaštitu”, navela je Jelena Ivanić, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Nina Kreševljaković, pravna savjetnica u Aarhus centru u BiH dodala je da su nažalost, vlasti u BiH naviknute na populizam i nepoduzimanje konkretnih koraka kada je zaštita životne sredine u pitanju:

“Uvjereni su da provođenje preporuka Stalnog komiteta mogu bez posljedica izignorisati i nastaviti sa planovima sistemskog uništenja područja Gornje Neretve. Međutim, uz snažni otpor aktivista ka ovakvom pasivnom ponašanju vlasti, sigurna sam da će preporuke biti ispoštovane”.

Postupak pred Vijećem Evrope je iniciran od strane Centra za životnu sredinu i Aarhus centra u BiH, kao domaćih organizacija, uz saradnju sa međunarodnim organizacijama Riverwatch, EuroNatur Foundation, CEE Bankwatch Network i ClientEarth.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

BiH će u 2024. morati da uveze velike količine struje

Prošle godine proizvodnja je znatno smanjena, investiranje u nove elektrane kao i u proteklih tri decenije je izuzetno skromno, a brojni propisi i dalje su destimulativni za ova ulaganja. - Protekla vlast se uopšte nije bavila energetikom, a na pregovorima...

BiH: Elektroprijenos će investirati 210 miliona evra u 2024.

Elektroprijenos BiH će u 2024. godini investirati više od 210 miliona evra u rekonstrukciju postojećih trafo stanica i dalekovoda i u nekoliko značajnih projekata. Na skupštini akcionara Elektroprijenosa BiH jednoglasno su usvojeni plan ulaganja i poslovni plan za naredni trogodišnji period. Ugradnja naponskih...

BiH: HE Višegrad u decembru proizvela 151,4 GWh

Hidroelektrana Višegrad je proizvela 151,4 GWh električne energije u decembru 2023. godine, saopštile su Hidroelektrane na Drini. Proizvodnja električne energije u decembru veća je za 11 odsto u odnosu na prethodni mesec. U decembru 2022. godine elektrana je proizvela 136,69 GWh električne...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!