Evropska komisija smatra da izmjene Zakona o akcizama, kojima su prvih dana ove godine u Srbiji uvedeni različiti nameti na gorivo domaćeg i stranog porijekla, nisu u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Ovo je za „Novosti“ potvrdio potpredsjednik Vlade Božidar Đelić.
– O tome me je pismom obavijestio Pjer Mirel, koji je, u ime Brisela, kopredsjedavajući Komitetu za praćenje primjene Prelaznog trgovinskog sporazuma – kaže potpredsjednik Đelić. – Mirel mi je prenio da je Evropska komisija mišljenja da smo izmjenama i dopunama Zakona o akcizama povredili dvije odredbe Prelaznog trgovinskog sporazuma, kao i član 41 Energetske zajednice jugoistočne Evrope.
Time smo prekršili obavezu da proizvodi jedne strane, neposredno ili posredno, ne smiju da budu diskriminisani u odnosu na slične proizvode koji potiču sa teritorije druge strane. Evropska komisija, naime, smatra da mjere predviđene trgovinskim sporazumom, koje se odnose na privremenu zaštitu monopola, ne mogu više da se primjenjuju, s obzirom na to da NIS više nije u državnom vlasništvu.
– Predloženo je da ovo bude jedna od tačaka na sjednici Komisije za kontrolu primjene Sporazuma, koji će se održati 22. marta ove godine u Briselu – ističe Đelić. – Siguran sam da ćemo u Vladi Srbije vrlo brzo pronaći model koji odgovara i državi, ali i NIS-u i partnerima u Evropskoj komisiji. Srbiji, u godini kada očekuje da postane kandidat za pridruženje Uniji, prepreka ove vrste u evrointegracijama nije potrebna.
Pismo koje je u petak kasno uveče dobio ministar Đelić zapravo je odgovor Brisela na dopis koji je, sredinom januara ove godine, preko delegacije EU u Beogradu, Evropskoj komisiji uputila ministarka finansija Diana Dragutinović. U tom pismu se kaže da postojanje različitih akciza na domaće i uvozne naftne derivate nije u suprotnosti sa direktivama EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
– Višeakcizna politika na snazi je u više zemalja Evropske unije, kao što su Austrija, Belgija, Luksemburg, Holandija, Njemačka, Španija, Francuska i Švedska – stajalo je u pismu ministarke Dragutinović. – Izmjenama Zakona o akcizama ne ugrožava se liberalizacija tržišta naftnih derivata u Srbiji, jer svi distributeri plaćaju isti iznos akcize za jednake tipove benzina ili dizela.
Kako je „Novostima“ u Vladi Srbije potvrđeno, izmjene nedavno usvojenog Zakona o akcizama uglavnom su spremne. Država je najbliža ideji da aktivira svoj stari prijedlog akcizne politike za naftne derivate.
– Vlada je krajem prošle godine Skupštini i ponudila da akcize na derivate budu iste kao do sada, a da se, što zakon i predviđa, samo usklade sa godišnjim rastom cijena na malo iz 2010. godine – tvrde u Njemanjinoj 11.
Praktično, za sve vrste benzina bi, ako zaista dođe do izmjena postojećeg zakona, akciza bila uvećana za 4,6 dinara, odnosno, umjesto prošlogodišnjih 44,70 dinara bila bi 49,3 dinara. Kada su u pitanju dizel goriva, akciza bi bila 33,6 dinara (prošle godine bila je 30,47 dinara).
Od Nove godine se, da podsjetimo, primjenjuju dvojne akcize, što je dovelo do toga da akcize na naftne derivate za evro BMB 98 i evro premijum BMB 95 budu 4,8 dinara više nego u prošloj godini, dok je za ostale vrste benzina akciza viša za 30 para nego u 2010. godini. Za evrodizel namet je veći čak za 6,53 dinara nego prošle godine, a za ostale vrste dizel goriva je viši 4,53 dinara.
NIS: Potrebno naći balans
Naftna industrija Srbije saglasna je sa potpredsjednikom Vlade Božidarom Đelićem da je po pitanju akcizne politike na naftne derivate potrebno naći balans koji neće diskriminisati ni uvoznike, ni srpske rafinerije koje još nisu u stanju da proizvode sve proizvode evrokvaliteta, saopšteno je iz NIS-a.
Diskriminacija
U pismu koje je u subotu uveče upućeno potpredsjedniku Vlade Srbije kaže se i da je očigledno da je bilo fiskalne diskriminacije na osnovu koje svi uvozni derivati potpadaju pod najviše akcize, dok se niži iznosi nameta odnose na ona goriva koja u većoj mjeri zagađuju životnu okolinu zbog lošijeg kvaliteta.
Izvor Capital.ba
