Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaAlbanija legalizuje solarne...

Albanija legalizuje solarne i vetroturbinske elektrane na pašnjacima kako bi podstakla obnovljive izvore energije i poljoprivredu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Albanija je usvojila novi zakon koji omogućava izgradnju solarnih i vetroturbinskih elektrana na pašnjacima, što je potez usmeren na rastuću potražnju za obnovljivim izvorima energije. Novi propis, koji menja Zakon o fondu za pašnjake, dozvoljava instalaciju fotonaponskih panela (PV) na visini od najmanje pet metara od tla, čime se omogućava nastavak ispaše stoke ispod njih.

Pašnjaci čine oko desetinu ukupne površine Albanije, s približno 340.000 hektara u državnom vlasništvu i između 60.000 i 80.000 hektara u privatnom vlasništvu. Nedavna zakonska promena inicirana je od strane Edone Bilali, poslanice iz vladajuće Socijalističke partije, nakon brojnih zahteva od strane investitora koji žele da grade projekte solarnih i vetroturbinskih elektrana. Izmenjeni zakon sada pokriva više od 506.000 hektara, ili 5.060 kvadratnih kilometara pašnjaka.

U sektoru solarne energije, instalacija PV panela sa razmakom od pet metara omogućila je kombinovanje poljoprivrede i proizvodnje energije, što je koncept poznat kao agrisolar ili agrivoltaika. Ovaj pristup nudi višestruke koristi: pruža hladovinu i zaštitu za stoku od ekstremnih vremenskih uslova, poput grada i padavina, a takođe može pomoći u regulisanju temperatura za useve. Međutim, neki investitori reklamiraju svoje projekte kao agrivoltaik, iako samo omogućavaju ispašu između panela, jer mnogi tradicionalni PV projekti takođe zahtevaju krčenje zemljišta.

Prava agrisolarna postrojenja su ona koja su montirana na nosače dovoljno visoke da omoguće nastavak poljoprivrednih aktivnosti ispod njih. Ovi sistemi imaju viši trošak od panela postavljenih na zemlji, ali se sve više smatraju načinom za optimizaciju upotrebe zemljišta, kombinujući proizvodnju energije sa poljoprivrednim koristima. Inovacije poput transparentnih i fleksibilnih solarnih panela za staklenike takođe se istražuju kako bi se ovi dvostruki sistemi učinili efikasnijim.

Poslanica Bilali je naglasila potencijal albanskih ruralnih i planinskih područja za razvoj obnovljivih izvora energije. Ona je napomenula da bi bogati pašnjaci zemlje mogli biti korišćeni i za poljoprivrednu proizvodnju i za proizvodnju energije, stvarajući win-win scenario za ekonomiju. Vlada se fokusira na proširenje izvora obnovljive energije, a korišćenje pašnjaka za solarnu energiju smatra se važnim korakom ka ostvarivanju tih ciljeva.

Pored obnovljivih izvora energije, novi zakon takođe omogućava razvoj objekata za socijalne, zdravstvene, sportske i turističke svrhe na određenim područjima pašnjaka, čime se dodatno diversifikuje upotreba zemljišta i doprinosi rastu zemlje u više sektora.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EPS planira postrojenje za ko-sagorevanje u TENT A kako bi povećao proizvodnju električne energije uz alternativna goriva

Državna elektroprivreda Srbije (EPS) zatražila je od nadležnog Ministarstva da definiše obim i sadržaj studije procene uticaja na životnu sredinu (EIA) za izgradnju postrojenja za ko-sagorevanje alternativnog goriva u Termoelektrani Nikola Tesla A (TENT A). Postrojenje će biti izgrađeno...

Crna Gora: Solarni park Korita kod Bijelog Polja napreduje

Izgradnja solarne elektrane Korita kod Bijelog Polja napravila je značajan korak napred nakon što je EE Korita, investitor projekta, dobio odobrenje od Agencije za zaštitu životne sredine za svoju studiju procene uticaja na životnu sredinu (EIA). Ovo predstavlja ključnu...

Grčka: Uticaj na objekte za proizvodnju obnovljive energije preko 400 kW

Prema revidiranom planu za smanjenje proizvodnje, objekti za proizvodnju obnovljive energije sa kapacitetima od 400 kW ili više biće podložni smanjenju proizvodnje kad god to bude potrebno zbog stabilnosti mreže, bez obzira na vrstu tehnologije obnovljive energije ili datum...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!