Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaAlbanija: Energetski bilans...

Albanija: Energetski bilans za 2019. godinu, uvoz gotovo udvostručen, pad proizvodnje za 39,1%

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Prošla godina je bila teška za albansko tržište električne energije, s obzirom da je proizvodnja u odnosu na 2018. godinu smanjena za 39,1%. Zvanični podaci iz energetskog bilansa, koje je objavio Institut za statistiku, pokazuju da je tokom 2019. godine raspoloživa električna energija smanjena za 0,3%.

Neto domaća proizvodnja električne energije u ovom periodu iznosila je 5.208 GWh, u poređenju sa 8.552 GWh u 2018. godini, što označava pad proizvodnje za 39,1%. Udeo hidroelektrana u javnom vlasništvu u neto domaćoj proizvodnji električne energije iznosio je 57,2%, privatnih i koncesionih elektrane 42,3%, i drugih proizvođača (obnovljiva energija) 0,5%, navodi se u izveštaju INSTAT-a.

U cilju pokrivanja potrošnje, uvoz je povećan 1,8 puta u odnosnu na prethodnu godinu, dok je izvoz smanjen 3,5 puta.

Drugi značajan element u energetskom bilasnu predstavlja odnos proizvodnje javnih i privatnih hidroelektrana, gde je proizvodnja koncesionara tek neznanto manja u odnosu na javnu kompaniju KESH.

Tako su, prema INSTAT-u, javne hidroelektrane u 2019. godini proizvele 2.981 GWh, u odnosu na 5.851 GWh u 2018. godini, što predstavlja pad proizvodnje za 49%.

S druge strane, privatne i koncesione hidroelektrane u istom periodu beleže pad proizvodnje za 18,4%, sa 2.205 GWh na 2.701 GWh.

Bruto uvoz električne energije povećan je na 3.177 GWh, sa 1.772 GWh u 2018. godini. Istovremeno, bruto izvoz električne energije pao je na 770 GWh, sa 2.685 GWh u prethodnoj godini, navodi INSTAT.

Što se tiče gubitaka na mreži, oni su smanjeni na 1.653 GWh, sa 1.783 GWh, odnosno za 7,3%. Gubici u prenosu smanjeni su za 30,5%, a njihov udeo u ukupnim gubicima na mreži iznosi 10,2%. Gubici u distribuciji imaju veće učešće u ukupnim gubicima na mreži, od oko 89,8%, i smanjeni su za 10,9% u odnosu na 2018. godinu.

Potrošnja električne energije u 2019. godini povećana je za 1,8%, na 5.960 GWh, sa 5.856 GWh u 2018. godini.

Tokom četvrtog kvartala 2019. godine, raspoloživa električna energija je smanjena za 6,2%. Neto domaća proizvodnja električne energije u ovom periodu iznosila je 1.461 GWh, u poređenju sa 1.003 GWh u istom periodu 2018. godine, što predstavlja povećanje za 45,8%. Zahvaljujući tome, 1,3 puta je smanjen bruto uvoz električne energije, a bruto izvoz električne energije povećan 5,1 puta, u poređenju sa istim periodom godinu dana ranije.

Tokom četvrtog kvartala 2019. godine gubici na mreži smanjeni su za 3,8% na godišnjem nivou.

Potrošnja električne energije smanjena je u istom periodu za 6,8%.

Izvor: monitor.al

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!