Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaAlbanija: Energetski bilans...

Albanija: Energetski bilans za 2019. godinu, uvoz gotovo udvostručen, pad proizvodnje za 39,1%

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Prošla godina je bila teška za albansko tržište električne energije, s obzirom da je proizvodnja u odnosu na 2018. godinu smanjena za 39,1%. Zvanični podaci iz energetskog bilansa, koje je objavio Institut za statistiku, pokazuju da je tokom 2019. godine raspoloživa električna energija smanjena za 0,3%.

Neto domaća proizvodnja električne energije u ovom periodu iznosila je 5.208 GWh, u poređenju sa 8.552 GWh u 2018. godini, što označava pad proizvodnje za 39,1%. Udeo hidroelektrana u javnom vlasništvu u neto domaćoj proizvodnji električne energije iznosio je 57,2%, privatnih i koncesionih elektrane 42,3%, i drugih proizvođača (obnovljiva energija) 0,5%, navodi se u izveštaju INSTAT-a.

U cilju pokrivanja potrošnje, uvoz je povećan 1,8 puta u odnosnu na prethodnu godinu, dok je izvoz smanjen 3,5 puta.

Drugi značajan element u energetskom bilasnu predstavlja odnos proizvodnje javnih i privatnih hidroelektrana, gde je proizvodnja koncesionara tek neznanto manja u odnosu na javnu kompaniju KESH.

Tako su, prema INSTAT-u, javne hidroelektrane u 2019. godini proizvele 2.981 GWh, u odnosu na 5.851 GWh u 2018. godini, što predstavlja pad proizvodnje za 49%.

S druge strane, privatne i koncesione hidroelektrane u istom periodu beleže pad proizvodnje za 18,4%, sa 2.205 GWh na 2.701 GWh.

Bruto uvoz električne energije povećan je na 3.177 GWh, sa 1.772 GWh u 2018. godini. Istovremeno, bruto izvoz električne energije pao je na 770 GWh, sa 2.685 GWh u prethodnoj godini, navodi INSTAT.

Što se tiče gubitaka na mreži, oni su smanjeni na 1.653 GWh, sa 1.783 GWh, odnosno za 7,3%. Gubici u prenosu smanjeni su za 30,5%, a njihov udeo u ukupnim gubicima na mreži iznosi 10,2%. Gubici u distribuciji imaju veće učešće u ukupnim gubicima na mreži, od oko 89,8%, i smanjeni su za 10,9% u odnosu na 2018. godinu.

Potrošnja električne energije u 2019. godini povećana je za 1,8%, na 5.960 GWh, sa 5.856 GWh u 2018. godini.

Tokom četvrtog kvartala 2019. godine, raspoloživa električna energija je smanjena za 6,2%. Neto domaća proizvodnja električne energije u ovom periodu iznosila je 1.461 GWh, u poređenju sa 1.003 GWh u istom periodu 2018. godine, što predstavlja povećanje za 45,8%. Zahvaljujući tome, 1,3 puta je smanjen bruto uvoz električne energije, a bruto izvoz električne energije povećan 5,1 puta, u poređenju sa istim periodom godinu dana ranije.

Tokom četvrtog kvartala 2019. godine gubici na mreži smanjeni su za 3,8% na godišnjem nivou.

Potrošnja električne energije smanjena je u istom periodu za 6,8%.

Izvor: monitor.al

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!