Bugarska je između 1. januara i 4. oktobra proizvela 34,46 TWh električne energije, što predstavlja povećanje od 12,24% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je proizvodnja iz obnovljivih izvora porasla, a proizvodnja iz uglja i nuklearnih elektrana smanjena.
Potrošnja električne energije povećana je 8,45% na 30,96 TWh, čime je ostvaren neto izvoz od približno 3,5 TWh.
Ukupna proizvodnja iz uglja i nuklearnih elektrana pala je 3,1% na 21,25 TWh, što pokazuje da je rast ukupne proizvodnje prvenstveno došao iz drugih izvora.
Proizvodnja iz obnovljivih izvora priključenih na prenosnu mrežu povećana je 27,89% na 4,12 TWh. Istovremeno, proizvodnja iz obnovljivih izvora na distributivnim mrežama porasla je 10,97% na 3,62 TWh.
Podaci pokazuju da Bugarska zadržava izvozni suficit uprkos snažnijem rastu domaće potrošnje, pri čemu obnovljivi izvori imaju sve veći značaj u zadovoljavanju potreba za električnom energijom.
Godišnji bilans, međutim, ne pokazuje u kojim periodima je taj višak električne energije bio raspoloživ. Rast proizvodnje iz solarnih elektrana može povećati ponudu tokom dana, dok večernja potražnja ostaje više zavisna od dispečabilne proizvodnje, uvoza ili sistema za skladištenje energije.
Za trgovce i investitore, ključno pitanje je kako se dodatna proizvodnja iz obnovljivih izvora odražava na satne cene električne energije i dostupnost izvoza. Veća godišnja proizvodnja jača ulogu Bugarske u regionalnom snabdevanju, ali njena komercijalna vrednost zavisi od toga kada se proizvodnja ostvaruje.
