NaslovnaRegion energetikaRumunija značajno smanjila...

Rumunija značajno smanjila deficit u uvozu električne energije u prvoj polovini 2026. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Rumunija je tokom prve polovine 2026. godine značajno smanjila svoj fizički deficit u razmeni električne energije sa inostranstvom, zahvaljujući rastu domaće proizvodnje, snažnom povećanju izvoza i brzom razvoju kapaciteta za skladištenje energije u baterijama, koji su se približili nivou od 1 GW.

Fizički izvoz električne energije porastao je za 52% na godišnjem nivou, dostigavši 4,98 TWh, dok je uvoz ostao uglavnom nepromenjen i iznosio oko 5,77 TWh, pokazuju podaci rumunskog operatora prenosnog sistema.

Kao rezultat toga, Rumunija je ostvarila neto uvoz od oko 0,79 TWh, u poređenju sa približno 2,47 TWh u istom periodu 2025. godine.

Domaća neto proizvodnja električne energije povećana je za oko 7%, dok je potrošnja ostala uglavnom stabilna.

Izvoz električne energije posebno je ojačao prema Mađarskoj, Ukrajini i Moldaviji.

Ovi podaci ukazuju na postepenu promenu pozicije Rumunije na regionalnom tržištu električne energije.

Zemlja i dalje prelazi iz neto uvoznika u neto izvoznika, u zavisnosti od raspoloživosti nuklearnih elektrana, hidroloških prilika i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, ali je domaći proizvodni sektor sve bolje pozicioniran za snabdevanje susednih tržišta u periodima viškova proizvodnje.

Skladištenje energije postaje sve važniji deo tog procesa.

Rumunija je do 1. jula raspolagala sa oko 924 MW instalirane snage baterijskih sistema i približno 1.762,5 MWh kapaciteta za skladištenje energije, dok je nekoliko znatno većih projekata baterijskih sistema za skladištenje energije i dalje u fazi izgradnje ili razvoja.

Širenje kapaciteta za skladištenje posebno je značajno zbog toga što veleprodajne cene električne energije u Rumuniji postaju sve volatilnije tokom dana.

Snažna proizvodnja solarne energije može značajno da obori cene tokom dnevnih sati, dok cene u večernjim satima rastu kako proizvodnja iz fotonaponskih elektrana opada.

Tokom poslednjih trgovinskih sesija zabeležene su cene oko ili ispod 100 evra/MWh tokom podneva, nakon čega su večernje cene prelazile 250 evra/MWh.

Baterijski sistemi za skladištenje energije omogućavaju operatorima da deo viškova solarne proizvodnje iz dnevnih sati prebace u periode sa višim cenama električne energije.

Time se može smanjiti potreba za uvozom električne energije tokom večernjih vršnih opterećenja, uz istovremeno ograničavanje potrebe za izvozom električne energije proizvedene iz solarnih izvora po niskim cenama.

Rezultati ostvareni tokom prve polovine 2026. godine ipak ne znače da je Rumunija eliminisala svoju zavisnost od uvoza električne energije.

Letnji poremećaj u radu nuklearne elektrane Černavoda, zajedno sa neuobičajeno niskim vodostajem Dunava, pokazao je koliko brzo elektroenergetski sistem može da se suoči sa manjkom električne energije kada se istovremeno pogorša raspoloživost nuklearnih i hidroelektrana.

Međutim, fleksibilnost rumunskog elektroenergetskog sistema postepeno se povećava.

Na mrežu se priključuje sve više kapaciteta vetroelektrana i solarnih elektrana, sistemi za skladištenje energije se ubrzano razvijaju, a Rumunija ima pristup većem broju susednih tržišta preko interkonekcija sa Mađarskom, Bugarskom, Srbijom, Ukrajinom i Moldavijom.

Ključno ograničenje sve više postaje razvoj prenosne mreže.

Ukoliko se novi kapaciteti iz obnovljivih izvora energije i baterijski sistemi budu razvijali brže od prenosne infrastrukture, zagušenja u mreži mogla bi da ograniče mogućnost novih postrojenja da pristupe tržištima sa višim cenama, bilo unutar zemlje ili preko granice.

Za trgovce električnom energijom to znači da će lokacija u elektroenergetskoj mreži i raspoloživi prekogranični kapaciteti postajati sve važniji faktori, pored samih troškova proizvodnje.

Podaci za prvu polovinu godine pokazuju da Rumunija postepeno napušta poziciju strukturno zavisnog uvoznog tržišta.

Umesto toga, razvija se u fleksibilniji regionalni elektroenergetski sistem sposoban da, u zavisnosti od satnih cenovnih signala, raspoloživosti proizvodnih kapaciteta i prekograničnih ograničenja, prelazi iz pozicije neto uvoznika u poziciju neto izvoznika električne energije.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija preispituje SMR u Doiceștiju zbog nerešenih uslova

Nuclearelectrica ponovo razmatra budućnost projekta malog modularnog nuklearnog reaktora (SMR) u Doiceștiju, nakon interne analize u kojoj je utvrđeno da je više od 80% uslova iz investicione odluke iz februara 2026. godine ostalo nerešeno. Preispitivanje se odnosi na više...

Rast profitabilnosti rafinerijskog poslovanja OMV Petroma ublažava pad proizvodnje nafte i gasa

Kompanija OMV Petrom zabeležila je snažan rast indikativne rafinerijske marže u trećem kvartalu, za razliku od nastavka pada proizvodnje u segmentu istraživanja i proizvodnje (upstream) i prodaje gasa. Indikativna rafinerijska marža dostigla je 41,75 dolara po barelu, u poređenju sa...

Rumunska gasna elektrana Mintia započela puštanje u rad, investicija od 1,2 milijarde evra približava se priključenju na mrežu

Rumunski gasni projekat Mintia, instalisane snage 1,7 GW, dostigao je fazu prvog paljenja turbine, čime je jedna od najvećih novih investicija u termoenergetske kapacitete u Jugoistočnoj Evropi ušla u fazu puštanja u rad. To se dešava u trenutku kada...
Supported byClarion Owners Engineers