Albanija je izmenila zakonodavstvo o poljoprivrednom zemljištu kako bi omogućila razvoj solarnih, agrivoltažnih i vetroenergetskih projekata, kao i baterijskih sistema za skladištenje energije na poljoprivrednom zemljištu, čime bi potencijalno mogla da otvori novu kategoriju lokacija za rastuće tržište obnovljive energije u zemlji.
Parlament je usvojio izmene Zakona o zaštiti poljoprivrednog zemljišta kojima se Vlada ovlašćuje da utvrdi detaljne uslove za razvoj energetskih projekata na poljoprivrednom zemljištu. Podzakonski akti odrediće koje kategorije zemljišta mogu da se koriste, koja tehnička ograničenja će se primenjivati i u kojoj meri će poljoprivredna aktivnost morati da se nastavi paralelno sa proizvodnjom električne energije.
Ova promena posebno je značajna za agrivoltažne projekte, u kojima se solarni paneli integrišu sa biljnom proizvodnjom ili stočarstvom. Pravilno projektovani sistemi mogu poljoprivrednicima da obezbede prihode od zakupa, proizvodnju električne energije i zaštitu od ekstremnih vremenskih uslova. Međutim, nedovoljno regulisani projekti mogu da se pretvore u konvencionalne solarne parkove koji zauzimaju plodno poljoprivredno zemljište, a da pritom ne donose merljive koristi poljoprivredi.
Upravo se ta razlika nalazi u središtu političke debate. Predstavnici opozicije tvrdili su da je glavne mehanizme zaštite zemljišta trebalo ugraditi direktno u zakon, umesto da se njihovo definisanje prepusti vladinim propisima. Kritike su privukli i vetroenergetski projekti, jer temelji turbina, pristupni putevi, platforme za dizalice i podzemni kablovi mogu trajno da promene fizičke karakteristike poljoprivrednih lokacija.
Vlada tvrdi da će zakon omogućiti pažljivo kontrolisane intervencije koje kombinuju savremenu poljoprivredu sa proizvodnjom čiste energije. Ministar poljoprivrede Andis Salla predstavio je ovaj okvir kao način za unapređenje produktivnosti poljoprivrednih gazdinstava uz istovremeno uvođenje naprednih energetskih tehnologija.
Albanija već ima približno 1 GW instaliranih solarnih kapaciteta, ali još nije pustila u rad svoju prvu komercijalnu vetroelektranu. Otvaranje poljoprivrednog zemljišta za energetske projekte moglo bi da ubrza razvoj obe tehnologije, iako će stvarni projektni portfolio zavisiti od podzakonskih propisa, raspoloživosti kapaciteta u mreži i načina na koji će biti uređena imovinska prava na zemljištu.
Za investitore i kreditore, poljoprivredna klasifikacija zemljišta više neće biti jedini kriterijum bankabilnosti projekta. Projekti će zahtevati izvršive ugovore o zakupu, potvrđen kapacitet za priključenje na mrežu, ekološke dozvole, obaveze u vezi sa obnovom zemljišta i jasne garancije za razgradnju postrojenja. Agrivoltažni projekti će takođe morati da ispune merljive kriterijume poljoprivrednih rezultata, kako bi se sprečilo da se poljoprivredna aktivnost koristi samo kao formalno opravdanje za dobijanje dozvola.
Izmene zakona proširuju prostor za razvoj obnovljive energije u Albaniji, ali će podzakonska regulativa odlučiti da li će one stvoriti kontrolisano investiciono tržište ili novi izvor sporova oko zemljišta i kašnjenja u izdavanju dozvola.












