Tenzije između Hrvatske, Mađarske i Slovačke pojačale su se nakon prekida isporuka sirove nafte kroz naftovod Družba. Ono što je u početku delovalo kao tehnički problem, pretvorilo se u širi politički spor oko sankcija, regionalne energetske bezbednosti i strateške upotrebe infrastrukture.
Neposredni povod bio je oštećenje naftovodu Družba na ukrajinskoj teritoriji usled udara ruskog drona krajem januara, što je zaustavilo isporuke ruske sirove nafte za Mađarsku i Slovačku. Naftovod iz sovjetske ere i dalje predstavlja ključnu trasu snabdevanja za Centralnu i Istočnu Evropu. Ukrajinske vlasti su prijavile napad, dok su lokalni zvaničnici u Brodiju upozorili na ekološke rizike povezane sa sagorevanjem naftnih derivata. Kijev je naglasio da je prekid tranzita direktna posledica udara na energetsku infrastrukturu.
Umesto prelaska na ne-ruske izvore, Mađarska i Slovačka pokušale su da preusmere istu Uralsku sirovu naftu kroz naftovod JANAF u Hrvatskoj. Obe vlade su tvrdile da postojeće izuzetke EU omogućavaju uvoz ruske nafte brodskim putem ako su isporuke preko naftovoda prekinute, predstavljajući potez kao neophodnost za energetsku bezbednost, a ne političku odluku. Mađarski zvaničnici takođe su optužili Ukrajinu da namerno odlaže ponovno pokretanje tranzita Družbe, prebacujući odgovornost za kriznu situaciju. Paralelno, Mađarska je obustavila izvoz dizela u Ukrajinu dok naftovod ne radi, a Slovačka je naznačila da bi mogla razmotriti slične mere.
Hrvatska je zauzela čvrst stav. Ministar ekonomije Ante Šušnjar izjavio je da JANAF ima dovoljni tehnički kapacitet, ali je naglasio da bi svaka pomoć bila strogo u skladu sa zakonodavstvom EU i pravilima američkih sankcija. Stav Zagreba je da je spreman da spreči regionalni manjak goriva, ali ne omogućavanjem kontinuiranih isporuka ruske nafte.
U prethodnim godinama, Mađarska i Slovačka kritikovali su JANAF kao previše skup i nepouzdan kada je Evropska komisija predlagala ovu trasu kao alternativu za snabdevanje. Andrej Plenković je nedavno odbacio te tvrdnje, tvrdeći da Hrvatska može transportovati više od 12 miliona tona nafte godišnje kroz JANAF — dovoljno da zadovolji potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.












