NaslovnaGasHrvatska: Gasnom tržištu...

Hrvatska: Gasnom tržištu preti urušavanje usled rasta cena

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Snabdevači domaćinstava trebali bi od aprila gas kupovati po znatno višoj ceni od one po kojoj će ga prodavati

Snabdevači prirodnim gasom koji snabdevaju domaćinstva u Hrvatskoj, pri HGK-u, njih 14, dopisom su u decembru upozorili resorno ministarstvo i Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju na to da bi nastavak primene postojećeg modela tržišta gasa od početka apila mogao dovesti do kaskadnog urušavanja tržišta gasa u Hrvatskoj.

Prema trenutnim tržišnim kretanjima građanima preti poskupljenje u rasponu od 59 do 86%, izračunalo je Udruženje snabdevača i distributera prirodnog gasa, a oni bi bili prisiljeni da oko 600 miliona kubnih metara gasa godišnje kupuje skuplje nego što ga mogu prodati, prema važećoj metodologiji.

Naime, trenutna nabavna cena gasa za domaćominstva važi do početka aprila i ona iznosi 18,82 evra po MWh. Za naredni regulatorni period od 1. aprila 2022. do 31. marta 2023. cena se određuje na osnovu aritmetičke sredine terminskih ugovora na gasnom čvorištu TTF.

Veliko poskupljenje

Udruženje je izračunalo da će komponenta troška nabavke gasa od 1. aprila ove do 31. marta 2023. godine iznositi 43,91 evra po MWh, ili 133% više nego do tada.

Uzimajući u obzir trošak nabavke gasa, tadašnji trošak distribucije i snabdevanja, udruženje je izračunalo kako bi se cene gasa za domaćinstva u sklopu javne usluge od 1. aprila ove godine kretale u rasponu od 68 do 84 evra po MWh, što predstavlja povećanje od 59 do 86%.

Oni pojašnjavaju da se stavka troška nabavke gasa temelji na istorijskim podacima i ne odražava stvarni trošak.

Tržišna cena na TTF-u u trenutku slanja dopisa bila je 79,4 evra po MWh, što znači da bi snabdevači gas kupovali skuplje nego što ga prodaju, a gubili bi po kalkulaciji najmanje 35,5 evra po MWh. Kad se gleda samo segment domaćinstava, radi se o finansijskim gubicima koji premašuju milijardu kuna (133 miliona evra).

Naglašavaju da u stabilnim tržišnim okolnostima podržavaju dalju deregulaciju cena, ali ove okolnosti su izvanredne i zato pozivaju da se u prelaznom periodu od 1. aprila ove do 31. marta 2023. tržište vrati na model OVT-a (snabdevača na veleprodajnom tržištu) što znači da bi snabdevači po regulisanim uslovima kupovali gas za potrebe krajnjih kupaca u kategoriji domaćinstava.

„To vidimo kao jedino moguće rešenje trenutne situacije. Skrećemo pažnju kako će u suprotnom snabdevači u okviru javne usluge snositi ogromne finansijske gubitke, koji će u pitanje dovesti opstanak tih kompanija i i radnih mesta i na kraju ozbiljne poremećaje u sigurnosti snabdevanu gasom krajnjih kupaca“, kaže udruženje u dopisu, u kojem takođe traži i da se prolongira primena odredbe prema kojoj gas za nadoknadu tehničkih gubitaka u mreži od kraja juna moraju nabavljati na tržištu.

Nakon ovog dopisa HERA je pokrenula prikupljanje infromacija, tražeći niz podataka od učesnika na tržištu. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja još nema reakcije, osim što je ministar Ćorić najavio za sada neodređeno povećanje cene električne energije i gasa.

Izvor: energetika-net.com

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija planira početak izgradnje gasne interkonekcije sa Rumunijom početkom 2027. godine

Srbija očekuje da će izgradnja gasne interkonekcije sa Rumunijom početi početkom 2027. godine, čime bi bio otvoren novi pravac uvoza gasa namenjen diverzifikaciji snabdevanja i jačanju otpornosti gasne mreže. Očekuje se da uskoro počne postupak nabavke za deonicu na teritoriji...

Prilivi LNG-a u Italiju i Hrvatsku rastu dok prilivi u Grčku slabe

Prilivi LNG-a povećani su u Italiji i Hrvatskoj tokom nedelje zaključno sa 20. septembrom, obezbeđujući ovim tržištima veće količine uvoznog gasa u trenutku kada evropski trgovci procenjuju snabdevanje uoči zimske sezone povlačenja gasa iz skladišta. Italija je primila 4.373,49 GWh...

Pad proizvodnje iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj stavlja uvoz na test uprkos oporavku hidroenergije

Hrvatska je u nedelji zaključno sa 20. septembrom zabeležila pad proizvodnje iz varijabilnih obnovljivih izvora od 54,3%, što predstavlja jedan od najvećih padova u regionu, dok je istovremeno povećan neto uvoz električne energije. Proizvodnja hidroelektrana porasla je 34,28%, delimično ublažavajući...
Supported byClarion Owners Engineers