NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: EPS nije...

Srbija: EPS nije uplatio novac za novu elektranu, „Kostolac“ još čeka avans

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Izgradnja novog bloka B3 u „Kostolcu“ treba da počne do kraja godine, ali novac za učešće još nije uplaćen, tvrdi prvi čovek „Kostolca“ Goran Horvat. On kaže da „Elektroprivreda Srbije“ treba da uplati avans od 100 miliona dolara, što je i dogovoreno planom EPS, ali da on još nije stigao.

– Da bi izgradnja novog bloka B3 mogla da počne u drugoj polovini 2015. godine, pre toga EPS mora da uplati avans, za šta je već obezbedio novac – objašnjava Horvat. – Ipak, mi ga još nismo dobili jer je u toku reorganizacija ovog javnog preduzeća, čiji je „Kostolac“ deo.

Avans zapravo podrazumeva deo koji, kao učešće, plaća EPS kada uzima zajam od kineske firme koja će i kreditirati izgradnju cele termoelektrane. Bilo je predviđeno da se za tih 100 miliona dolara uzme poseban kredit, ali da o njemu ne odlučuje uprava „Kostolca“, već rukovodstvo EPS.

Novi blok u Termoelektrani Kostolac, koji košta ukupno 712 miliona dolara, trebalo bi da bude priključen na elektroenergetsku mrežu od 2020. godine, biće snage 350 megavata, a za njegovu izgradnju obezbeđen je kredit kineske Eksim banke. Tim kreditom će u drugoj fazi biti finansirano i proširenje kapaciteta Površinskog kopa „Drmno“, sa devet miliona na 12 miliona tona uglja godišnje.

U prvoj fazi proširenja kapaciteta TE Kostolac revitalizovani su blokovi B 1 i B 2, a uskoro će početi i odsumporavanje blokova i izgradnja železničkog koloseka za transport rude. Ukupna vrednost radova u prve dve faze je 1,2 milijrade dolara.

Izvor; V. Novosti

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Kvar bloka od 285 MW u Rumuniji povećava uvozne rizike Srbije

Kvar bloka od 285 MW u Rumuniji dodatno je smanjio raspoloživu proizvodnju električne energije u regionu pred novembar, dok su oba reaktora nuklearne elektrane Cernavodă van pogona. Zbog slabije proizvodnje u domaćim elektranama, elektroenergetski sistem Srbije već se u...

Vetroelektrana 2030. biće upravljiv energetski sistem

Tradicionalna vetroelektrana projektovana je prema jednostavnom principu: da iskoristi raspoloživi vetar, pretvori ga u električnu energiju i isporuči što više proizvodnje koju mreža može da prihvati. Takav model postaje nedovoljan. Vetroelektrana u narednoj deceniji sve će češće funkcionisati kao...

Bankama je potreban novi model zaduživanja vetroelektrana u Jugoistočnoj Evropi

Banke će za finansiranje nove generacije vetroelektrana u Jugoistočnoj Evropi morati da procenjuju ne samo verovatnoću proizvodnje već i verovatnoću prihoda. Finansiranje vetroelektrana oduvek se oslanjalo na verovatnosne modele, ali će naredni projekti zahtevati detaljniji pristup. Količina proizvedene energije...
Supported byClarion Owners Engineers