Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRepublika Srpska: Ekolozi...

Republika Srpska: Ekolozi – Referendumom protiv termoelektrana

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Koordinator kampanje „Stop prljavoj energiji, jer budućnost je obnovljiva“, ispred Centra za životnu sredinu iz Banja Luke Igor Kalaba smatra da bi se građani BiH i cijele regije trebali da ugledaju na stanovnike Labina, koji su se izjasnili protiv izgradnje termoelektrane na ugalj.

U Labinu (Istra) 94 posto građana se na jučer održanom lokalnom referendumu izjasnilo protiv izgradnje nove termoelektrane od 500 MW. Na referendum je prema neslužbenim informacijama izašlo 36 posto građana.

-Ovo je već drugi slučaj u kojem su lokalne zajednice glasale protiv zagađenja zraka i uništavanja životne sredine u Hrvatskoj – naveo je Kalaba u zajedničkom saopćenju ekologa iz Tuzle i Banje Luke.

Termoelektrane na ugalj su, kako je naveo, štetne iz niza razloga kao što su klimatske promjene, uništavanje zdravlja ljudi ali i ekonomski razlozi, što pokazuje svjetski trend gdje se za svaku izgrađenu termoelektranu odustane od dvije planirane.

-Pritom, taj niz razloga protiv novih termoelektrana na ugalj prati brz razvoj obnovljivih izvora energije i velike mogućnosti unapređenja energetske efikasnosti, tehnologije i aktivnosti koje pri tom zapošljavaju daleko više ljudi od termoelektrana – naveo je Kalaba.

-Već godinama tvrdimo da je Plomin C ekonomski, ekološki i zdravstveno štetan projekt. Građani nisu povjerovali HEP-ovim obećanjima da će lokalna zajednica profitirati od Plomina C već ih je nevjerojatnih 94 posto posto odbacilo. Taj podatak Vlada ne smije ignorirati – izjavio je Marko Gregović, voditelj energetskog i klimatskog programa „Greenpeacea“ Hrvatska.

Prema istraživanju agencije IPSOS, objavljenom 23.juna 2014. godine, 64 posto građana Republike Hrvatske se također protivi termoelektrani na ugalj Plomin C.

Ovo nije prvi put da su se građani izjasnili protiv ekološki i ekonomski štetnih projekata u Hrvatskoj. U januaru ove godine građani Ploča su poslali jasnu poruku protiv izgradnje termoelektrane u tom mjestu kada je 90 posto građana zaokružilo „Ne” na pitanje „Da li ste za izgradnju termoelektrane na ugalj u Pločama?”.

-Bosna i Hercegovina zbog loše energetske efikasnosti gubi velike količine električne energije, a u isto vrijeme raspolaže odličnim potencijalima za razvoj obnovljivih izvora energije – smatra i Denis Žiško, Koordinator kampanje „Stop prljavoj energiji, jer budućnost je obnovljiva“, ispred Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.

-Umjesto razvijanja novih prljavih termoelektrana na ugalj naši političari moraju napokon da obrate pažnju na struku i zdrav razum i da odbace planove izvoza prljave energije koja truje naše građane a da se okrenu unapređenju našeg kvaliteta života i osiguranju sigurne budućnosti za sljedeće generacije u BiH – zaključio je Denis Žiško.

Izvor; Agencije

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!