U roku desetak dana HEP bi trebao zatražiti smanjenje cijene električne energije
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak očekuje da HEP u najskorije vrijeme izađe sa svojim kalkulacijama za snižavanje cijene električne energije. „HEP do sada nije reagirao na ponude konkurenata jer to prema zakonu prije početka druge polovine godine nije ni mogao. Od HEP-a očekujem da što skorije predloži smanjivanje cijene električne energije i to maksimalno koliko može s obzirom da je ove godine jako dobra hidrološka situacija. Iskustva s liberalizacijom su pokazala da svaki monopolist mora gubiti tržište, a na zapadu se pokazalo da su monopolisti izgubili i 30 do 40% tržišta. HEP treba raditi na tome da uz sebe zadrži najstabilnije kupce“, kazao je ministar Vrdoljak za medije. U MINGO-u kažu da se mogučnoću smanjivanja cijene struje do travnja u HEP-u nitko nije bavio.
Bilo je riječi i o Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je upućen na drugo saborsko čitanje. U MINGO-u računaju da će zakon uskoro biti usvojen, te će se zatim pristupiti raspisu natječaja za koncesije. U nacrtu zakona izmijenjen je članak 40. vezan za financijsko-porezni dio, koji je djelomično već pokriven drugim zakonom, a dijelom će biti pokriven ugovorom s investitorom, čime će investitor dobiti više fleksibilnosti . Još nije dogovoreno u koliko će istraživačkih prostora Hrvatska biti podijeljena, a u MINGO-u kažu da je površina od 2.000 km2 najmanja moguća za jedan koncesijski blok, što znači da bi Jadran mogao biti podijeljen u čak 15 polja. Istraživačke aktivnosti neće biti moguće u priobalju i na otocima, a Hrvatska bi u natječaj za koncesioniranje mogla ići u isto vrijeme kao i Crna Gora, jer su potencijalno najzanimljiviji istraživački teritoriji na samoj granici s tom zemljom. To će biti dogovoreno u narednih pola godine, a Vrdoljak misli da bi se već u drugoj polovini iduće godine moglo ići na potpis ugovora s istraživačkim kompanijama. „Računamo da bi u istraživačkoj fazi u Hrvatsku moglo pristići stotine milijuna dolara vrijednih investicija. Do 2020. godine kroz Hrvatsku će prolaziti između 15 i 20 milijardi m3 plina, a onaj tko je na izvoru plina može računati na niže cijene. To je ono što želimo postići – konkurentne cijene plina za građane i industriju“, izjavio je Vrdoljak, komentirajući mogućnost da kroz zemlju prođe Jadransko-jonski plinovod (IAP). O tom plinovodi, kojim bi kroz Hrvatsku moglo proći četiri milijarde m3 plina Hrvatska će u najskorije vrijeme razgovarati s Albanijom, Crnom Gorom i BiH, koje su na trasi IAP-a, o formiranju konzorcija i zajedničkom nastupu prema TAP konzorciju.
Izvor energetika-net
