NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Hrvatsku naftu...

Hrvatska: Hrvatsku naftu bušiće i Rusi i Amerikanci

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Rusi i Amerikanci samo čekaju da Hrvatska donese novi zakon koji će da omogući vađenje nafte i gasa iz Jadrana, a prve bušotine mogle bi biti postavljene već sledeće godine. Zakon je krenuo u proceduru i veoma brzo bi mogao da bude usvojen, a za naftna polja u Jadranu zainteresovane su mnoge vodeće svetske naftne kompanije.

Interes je već pokazala američka kompanija „Ekson“, koju bi investirala u terminal za gas na Krku, a kako Hrvatska vapi za investicijama po mnogima je to i spas za BDP koji nezaustavljivo tone. I Rusi žele istraživati u Jadranu, a sve je više interesovanja i iz italijanskih, francuskih i engleskih kompanija. Problem kao i uvek su skeptici, a njih je mnogo i oni smatraju da će inostrani investitori u završnici da unište Jadran, a da će ekološki problemi biti veći od koristi.

Dok je na italijanskoj strani Jadrana 118 bušotina, na hrvatskoj je svega 15 i sve su u vlasništvu „Ine“. Hrvatska naftna kompanija, dok nije prešla u ruke Mađara, imala je monopol, a veliki deo potrebe za gasom i naftom Hrvatska obezbeđuje baš na Jadranu.

– Procenjuje se da je na Jadranu zaliha od oko 700 miliona tona nafte i posve je jasno da postoji interes inostranih investitora – kaže poznati hrvatski stručnjak za eksploataciju nafte Mirko Zorić.

Dok Hrvatska otvara inostranim investitorima mogućnost istraživanja u Jadranu, postoji i strah da će ruske i američke kompanije „izbušiti“ sve što se može, a krajnji efekt neće za državu biti povoljan. I do sada je na Jadranu vredelo da se od deset bušotina u jednoj, ali možda, nađe nafta. Ipak, biznis se pokazao ipak uspešnim.

– „Ina Naftaplin“ je u pedesetak godina zaradila 20 milijardi dolara i to je uvek bio deo naftne kompanije koji je donosio najveći prihod. Sada više hrvatska država nema novaca za velika istraživanja i stranci su jedini koji to mogu – smatra Jasminko Umičević, konsultant koji dobro poznaje prilike u hrvatsko-mađarskoj naftnoj kompaniji.

Procenjuje se da platforma i sve oko nje košta i 250 miliona dolara, što je mnogo para i za velike kompanije, pa se najčešće udružuju i stvaraju konzorcijume. Tako će biti i na Jadranu, a država očekuje godišnju zaradu od 500 miliona dolara. U budućnosti će biznis sa naftom i gasom u Jadranu da donese i desetke milijardi dolara, ali treba biti strpljiv i pričekati prvo rezultate istraživanja. Optimističke prognoze govore da bi biznis u Jadranu Hrvatskoj doneo povećanje BDP-a za čak tri odsto.

Izvor Novosti

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija preispituje SMR u Doiceștiju zbog nerešenih uslova

Nuclearelectrica ponovo razmatra budućnost projekta malog modularnog nuklearnog reaktora (SMR) u Doiceștiju, nakon interne analize u kojoj je utvrđeno da je više od 80% uslova iz investicione odluke iz februara 2026. godine ostalo nerešeno. Preispitivanje se odnosi na više...

Crna Gora odobrila 40 miliona evra za mrežu vetroelektrana Sinjajevina ukupno 488 MW

Crnogorski operator prenosnog sistema CGES odobrio je aranžman vredan približno 40 miliona evra za izgradnju visokonaponske infrastrukture namenjene povezivanju dve vetroelektrane ukupne snage 488 MW. Aranžman se odnosi na unapređenje realizacije jednog od većih planiranih projekata obnovljivih izvora energije...

Računi za struju u Crnoj Gori pali u septembru uprkos većoj godišnjoj potrošnji

Prosečan račun za električnu energiju u domaćinstvima u Crnoj Gori naglo je opao u septembru, dok je potražnja za električnom energijom ostala znatno veća nego godinu dana ranije. Razlog je, prema objavljenim podacima, povezan sa smanjenjem mesečne potrošnje u...
Supported byClarion Owners Engineers