Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Hrvatsku naftu...

Hrvatska: Hrvatsku naftu bušiće i Rusi i Amerikanci

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Rusi i Amerikanci samo čekaju da Hrvatska donese novi zakon koji će da omogući vađenje nafte i gasa iz Jadrana, a prve bušotine mogle bi biti postavljene već sledeće godine. Zakon je krenuo u proceduru i veoma brzo bi mogao da bude usvojen, a za naftna polja u Jadranu zainteresovane su mnoge vodeće svetske naftne kompanije.

Interes je već pokazala američka kompanija “Ekson”, koju bi investirala u terminal za gas na Krku, a kako Hrvatska vapi za investicijama po mnogima je to i spas za BDP koji nezaustavljivo tone. I Rusi žele istraživati u Jadranu, a sve je više interesovanja i iz italijanskih, francuskih i engleskih kompanija. Problem kao i uvek su skeptici, a njih je mnogo i oni smatraju da će inostrani investitori u završnici da unište Jadran, a da će ekološki problemi biti veći od koristi.

Dok je na italijanskoj strani Jadrana 118 bušotina, na hrvatskoj je svega 15 i sve su u vlasništvu “Ine”. Hrvatska naftna kompanija, dok nije prešla u ruke Mađara, imala je monopol, a veliki deo potrebe za gasom i naftom Hrvatska obezbeđuje baš na Jadranu.

– Procenjuje se da je na Jadranu zaliha od oko 700 miliona tona nafte i posve je jasno da postoji interes inostranih investitora – kaže poznati hrvatski stručnjak za eksploataciju nafte Mirko Zorić.

Dok Hrvatska otvara inostranim investitorima mogućnost istraživanja u Jadranu, postoji i strah da će ruske i američke kompanije “izbušiti” sve što se može, a krajnji efekt neće za državu biti povoljan. I do sada je na Jadranu vredelo da se od deset bušotina u jednoj, ali možda, nađe nafta. Ipak, biznis se pokazao ipak uspešnim.

– “Ina Naftaplin” je u pedesetak godina zaradila 20 milijardi dolara i to je uvek bio deo naftne kompanije koji je donosio najveći prihod. Sada više hrvatska država nema novaca za velika istraživanja i stranci su jedini koji to mogu – smatra Jasminko Umičević, konsultant koji dobro poznaje prilike u hrvatsko-mađarskoj naftnoj kompaniji.

Procenjuje se da platforma i sve oko nje košta i 250 miliona dolara, što je mnogo para i za velike kompanije, pa se najčešće udružuju i stvaraju konzorcijume. Tako će biti i na Jadranu, a država očekuje godišnju zaradu od 500 miliona dolara. U budućnosti će biznis sa naftom i gasom u Jadranu da donese i desetke milijardi dolara, ali treba biti strpljiv i pričekati prvo rezultate istraživanja. Optimističke prognoze govore da bi biznis u Jadranu Hrvatskoj doneo povećanje BDP-a za čak tri odsto.

Izvor Novosti

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Geoplin i Sonatrach produžili ugovor o snabdevanju gasom radi jačanja energetskog partnerstva

Slovenačka gasna kompanija Geoplin i alžirska Sonatrach produžile su ugovor o snabdevanju prirodnim gasom za još dve godine. Obnovljeni ugovor potpisan je tokom posete predsednika Alžira Abdelmadžida Tebouna Sloveniji. Geoplin, koji je deo Petrol grupe, naveo je da produžetak ugovora...

Region: Izgradnja treće deonice Transbalkanskog koridora počinje sredinom 2025. godine

Izgradnja treće deonice prve faze Transbalkanskog koridora planirana je da počne sredinom 2025. godine. Ova faza obuhvataće izgradnju dela trase i dalekovoda koji povezuju Bajinu Baštu, granicu sa Crnom Gorom i granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ministarka rudarstva i...

Srbija razmatra nuklearnu energiju kao ključnu komponentu dugoročne energetske strategije

Srbija aktivno razmatra nuklearnu energiju kao deo svoje buduće energetske strukture. Ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović, izjavila je da je trenutno u toku preliminarna studija koja treba da definiše naredne korake. Ova studija ne predstavlja konačnu odluku, već...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!