Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeDulic: Aleksinacka nafta...

Dulic: Aleksinacka nafta za ceo vek

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

To je najavio ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Srbije Oliver Dulić.

“Savetnik bi pomogao oko privlačenja velikog stranog investitora i očekujemo da bi mogao da sačini međunarodni tender za njegov odabir u narednih nekoliko meseci, a mi u ministarstvu bi voleli da to bude najkasnije do polovine 2012. godine”, kazao je Dulić.

On je istakao da eksploataciju ne može da počne “pre kraja 2016. ili početka 2017. godine”, navodeći da su aktivnosti oko početka korišćenja naftnih škriljaca u okolini Aleksinca velike i da se sve radi u skladu sa zakonom.

“Cilj je da dovedemo najmoderniju svetsku tehnologiju da bi uljani škriljci postali resurs koji može da značajno popravi energetski bilans Srbije”, kazao je on i istakao da će,zbog bogatstva nalazišta koje poseduje na svojoj teritoriji, Srbija insistirati da država bude većinski partner u budućem preduzeću.

Dulić je precizirao da se na teritoriji Aleksinca vrše poslednja ispitivanja “koja treba da definišu bilans naših rezervi”, ali je naveo da već sada može da se kaže da će uljani škriljci “biti iskorišćavani nekoliko narednih decenija, ako ne i čitavih 100 godina”.

On je kazao da je cilj da tehnologija koja se bude primenjivala bude u skladu sa visokim evropskim standardima i da minimalno opterećuje životnu sredinu.

Dulić je ocenio kao “neprihvatljivo” da se kao partner prihvati neko ko želi samo da koristi prirodni resurs, ubire dobit i plaća rudnu rentu.

“Kroz procese u narednim mesecima jasno ćemo staviti do znanja da mi naše resurse, ne samo kada su u pitanju uljni škriljci, već sve mineralne sirovine, hoćemo da eksploatišemo u saradnji sa svetskim firmama samo u odnosu u kome je država partner”, kazao je on.

Insistiraće se, kako je dodao, i da Srbija ne bude zona u kojoj će se ruda samo vaditi, a potom slati u inostranstvo na preradu, već da se na njenoj teritoriji obavlja finalizacija rudarske prerade.

“To je sastavni deo nove strategije o upravljanju mineralnim resursima u Srbiji koji je završena i koja će ovih dana ući u vladinu proceduru i biti pred poslanicima Skupštine Srbije u narednih nekoliko meseci”, kazao je on.

Dulić je naveo da će “strategija u potunosti preurediti viziju razvoja rudarstva i omogućiti da se rudarska dobit pretoči u rast bruto domaćeg proizvoda”.

“Srbija na osnovu svog rudnog bogatstva može pored rudarskih firmi da privuče i one koje se bave preciznom mehanikom, elektronikom, auto industrijom i koje će ugrađivati materijale koji se pronađu na njenoj teritoriji”, kazao je on.

Dulić je rekao da je srećna okolnost i to što se najveći rudni potencijali nalaze u onim delovima zemlje koji su najnerazvijeniji, zbog čega veruje da će rudarstvo biti motor za smanjenje velikih regionalnih razlika.

Britansko-ruski investicioni fond Zao star koji je jedna od zainteresovanih kompanija za strateško partnerstvo sa državom, procenjuje da bi Srbija tokom nekoliko decenija od eksploatacije uljnih škriljaca u Aleksincu mogla da ostvari dobit između 60 i180 milijardi dolara, o čemu opširnije možete čitati ovde.

Ministar rudarstva je zaključio da bi Srbija narednih godina, sa podizanjem kapaciteta vađenja ruda, od rudne rente mogla da ubire i više od pet milijardi dinara godišnje i podsetio da je 2011. godine naknada za eksploataciju rudnih bogatstava bila oko dve milijarde dinara, dok se u 2012. godini očekuje 2,8 milijardi dinara.

Ministar rudarstva je rekao da bi od naftnih škriljaca u Aleksincu trebalo da se godišnje proizvede između 500.000 i 600.000 tona nafte, oko 100 megavata električne energije i da se obezbedi toplotna energija za taj grad i okolna mesta. “Da bi se to desilo potrebno je da se investira između 700 i 800 miliona evra, a uključujući ono što će biti potrebe tog kopa, biće potrebno oko milijardu evra”, rekao je Dulić i naglasio da će posao oko eksploatacije uposliti nekoliko hiljada ljudi.

Izvor b92.net

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Holandske cene gasa pale za više od 10% u 26. nedelji usled primirja između Irana i Izraela; EU sankcije Rusiji zastale zbog protivljenja Mađarske...

Holandske veleprodajne cene gasa pale su za više od 10% u 26. nedelji, nakon vesti o postizanju primirja između Irana i Izraela, što je uklonilo strahove na tržištu od mogućih prekida u snabdevanju naftom i gasom. Gasni fjučersi TTF na...

Region: Jugoistočna Evropa beleži skok cena električne energije i potrošnje usled ranog letnjeg talasa vrućine u 26. nedelji 2025. godine

U 26. nedelji 2025. godine cene električne energije u zemljama Jugoistočne Evrope (JIE) porasle su u odnosu na prethodnu nedelju, premašivši 90 €/MWh uprkos padu cena gasa. Cene su na početku nedelje bile oko 95 €/MWh u svim zemljama...

Srbija: Obim trgovine električnom energijom na dan unapred na SEEPEX-u porastao za 0,4% u junu 2025. uprkos padu cena

U junu 2025. godine na berzi električne energije Srbije, SEEPEX, na tržištu za naredni dan ukupno je trgovano sa 505.516,5 MWh električne energije, što predstavlja povećanje od 0,4% u odnosu na maj. Prosečan dnevni obim trgovine iznosio je 16.850,6...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!