NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeJeftiniji ruski gas,...

Jeftiniji ruski gas, ali ne za potrosace

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

 

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović kaže za B92 da će Srbija Rusima, prema novom sporazumu, gas plaćati za oko 12 procenata jeftinije nego do sada.

On navodi da će država na taj način uštedeti čak oko 100 miliona dolara godišnje, ali i dodaje da to ne znači da će gas pojeftiniti za potrošače.

Bajatović, naime, objašnjava da je sadašnja cena gasa nerealna, niža čak 20 odsto nego što bi trebalo, i da gas Srbijagas već prodaje jeftinije nego što ga plaća Rusima.

Novim ugovorom sa Rusima biće manja zaduženja Srbijagasa, kaže Bajatović i navodi da je to zaduženje preveliko za tu kompaniju i da će, pre ili kasnije, postati deo javnog duga države Srbije.

On objašnjava da je odluka Vlade da se gas prodaje po nerealno niskoj ceni kako bi se zaštitio standard građana, a da će se taj minus pokriti u narednim godinama, „kada bude veći bruto društveni proizvod“.

„Nadam se da će 2015. godine plate biti duplo veće nego što su sada“, kaže Bajatović i dodaje da „kad plata bude 700 evra onda gas neće biti toliko skup za standard građana“.

Odgovarajući na pitanje kao je moguće da NIS ima rekordne profite, a Srbijagas posluje u minusu, Dušan Bajatović kaže da se „ranije socijalna politika vodila preko NIS-a, a danas preko Srbijagasa“.

On objašnjava da je NIS sada u stranim rukama, pa je ostalo Srbijagasu i EPS-u da prodaju robu ispod cene.

„Koji bi Nikola Tesla mogao da nešto kupuje za pet dinara i prodaje za dva, a da posluje pozitivno“, pita se Bajatović komentarišući navode o visokim zaradama menadžera u toj kompaniji. On dodaje i da je njegova plata 220.000 dinara, ali i da se ne može očekivati da će prvoklasni menadžeri raditi za 500 evra.

Prvi čovek Srbijagasa naglašava i da NIS domaćim izvorima nafte „pegla bilanse“, dok, kako kaže, „mi uvozimo i ne plaćamo najmanje takse u Evropi“.

Bajatović naglašava i da bi, da je na mestu Vlade Srbije, „gas prodavao po punoj ceni“, ali da jeodluka vlade razumljiva jer bi alternativa bila „smrzavanje“.

Mađari nam „uzmu“ 10-15 miliona evra

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović kaže i da slede razgovori sa mađarskom stranom oko troškova transporta gasa preko te zemlje. On objašnjava da trenutno imamo šest puta veće takse nego zemlje Evropske unije.

Bajatović navodi da imamo troškove od 1,9 odsto ukupne vrednosti za rad kompresora i kaže da oni mogu da budu do jedan odsto „mada je i to preterano“. Takođe, kaže on, čak jedan odsto su gubici iako ne mogu da pređu 0,3 procenta.

Procena je da je tako, na oko 70 miliona evra, Srbija oštećena za 10 do 15 miliona, naglašava Bajatović i kaže da se Srbijagas spreman i za međunarodnu arbitražu ako ne bude dogovora sa Mađarima.

Jugorosgas ne može da se izbaci

Komentarišući ulogu posrednika u nabavci gasa, preduzeća Jugorosgas, Bajatović kaže da ono ne može da se „izbaci“ jer je to način na koji ruske kompanije posluju, kao i da se preko tog preduzeća ipak investira u gradnju gasovoda u našoj zemlji. On je, ipak, naveo da je pokrenuo pitanje visine provizije u Jugorosgasu u kome Srbijagas ima 25 odsto vlasništva.

Izvor b92.net

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: cene struje u Q1 procenjene na 185–255 €/MWh

Cene električne energije u Jugoistočnoj Evropi mogle bi da oslabe tokom Q4 2026. i Q1 2027. ako se vrate nuklearni kapaciteti i poprave hidrološki uslovi. Gasni troškovi i ograničenja prenosa ipak bi zadržali premiju u periodima tesne ponude.

Rumunija planira povratak 700 MW iz Cernavodă 6. novembra

Rumunski blok 1 u elektrani Cernavodă trebalo bi da se sinhronizuje sa mrežom 6. novembra, posle više od tri meseca van pogona. Njegova raspoloživost i dalje zavisi od hidroloških uslova, a povratak reaktora mogao bi da utiče na uvoz struje i zimski bilans regiona.

Suša spušta hidroproizvodnju Crne Gore na oko 50 GWh i pojačava rizik uvoza

Niski vodostaji smanjuju proizvodnju hidroelektrana i mogu da ograniče rad nuklearnih elektrana u regionu. Pad proizvodnje povećava potrebu za uvozom struje i ističe značaj raznovrsnijih izvora, skladištenja i interkonekcija.
Supported byClarion Owners Engineers