NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeSrbiji i jugoistočnoj...

Srbiji i jugoistočnoj Evropi su potrebne nove investicije u naftni i gasni sektor

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

 

Srbiji i jugoistočnoj Evropi su potrebne nove investicije u naftni i gasni sektor i istraživanja komercijalnih ležišta nafte, kako bi se smanjenjila visoka zavisnosti zemalja regiona od uvoza energenata, izjavio je juče savetnik premijera za energetiku Petar Škundrić.

 Škundrić je, u prisustvu direktora Sekretarijata Energetske zajednice jugoistočne Evrope Slavča Nejkova, otvorio 3. Naftni forum u Beogradu.

 On je ocenio da je potrebno ulagati u energetsku infrastrukturu, podzemna skladišta gasa i eksploataciju uljnih škriljaca, iz kojih je moguće dobiti naftu i gas, iako je Srbija ostvarila značajan napredak u realizaciji važnih projekata u energetici kao što su skladište gasa Banatski Dvor, realizacija projekta gasovoda „Južni tok“ i modernizacija rafinerije u Pančevu.

 „To sve značajno doprinosi podizanju nivoa energetske stabilnosti u Srbije“, rekao je Škundrić i najavio da će uskoro biti donet novi Zakon o robnim rezervama, kojim će biti uređeno pitanje obaveznih rezervi nafte.

 On je podsetio da je Srbija usvojila novi Zakon o energetici, koji će doprineti približavanju srpskog energetskog sektora pravilima energetskog tržišta Evropske unije, kao i da je od početka ove godine liberalizovala tržište naftnih derivata.

 „Srbija je više od dvadeset godina liberalizovala i otvorila svoj tržišni prostor za ulazak privatnog kapitala, a time i svih zainteresovanih ino naftnih kompanija kroz investiranje u maloprodajne objekte,“ rekao je Škundrić i dodao da je liberalizacija tržišta naftnih derivata u Srbiji u najvećoj meri obavljena davno pre zvanične liberalizacije uvoza goriva.

 On je ocenio da će transformacije privrede Evropske unije u privredu sa malom emisijom gasova staklene bašte do nivoa od 85 do 90 odsto do 2050. godine, doneti nove izazove za naftnu privredu, koja će se odraziti i na region jugoistočne Evrope.

 Sve dugoročne energetske prognoze na svetskom i na nivou EU potvrđuju i dalje visoku zastupljenost nafte i ukazuju da će njeno učešće u 2030. godini biti oko 28 odsto u proizvodnji primarne energije, naveo je Škundrić.

 U transportnom sektoru, potrošnja nafte u 2030. godini krataće se oko 84 odsto u ukupnoj potrošnji naftnih derivata, a biće simbolično učešću alternativnih goriva, dodao je Škundrić.

 Treći Naftni forum, na kome će biti reči o tržištu naftnih derivata, eksploataciji, proizvodnji i preradi nafte, energetskoj sigurnosti i snabdevanju regiona naftom i drugim fosilnim gorivima, održava se u organizaciji Energetske zajednice jugoistočne Evrope i Ministarstva infrastrukture i energetike Srbije.

 U radu foruma učestvovaće predstavnici Energetske zajednice jugoistočne Evrope, Međunarodne agencije za energetiku, Međunarodne asocijacije za proizvodnju nafte i gasa, Ministarstva infrastrukture i energetike Srbije, Naftne industrije Srbije i niza naftnih kompanija iz regiona.

 Energetska zajednica je trajno odredila da Beograd bude domaćin tog foruma, a manifestacija će ove godine trajati dva dana, 27. i 28. oktobra u hotelu Hajat.

Izvor balkans.com

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Neizvesnost na tržištu gasa ostavlja tržišta električne energije jugoistočne Evrope izložena uoči zime

Tržišta električne energije u jugoistočnoj Evropi ušla su u završni deo septembra sa manjom potražnjom za električnom energijom i naglo smanjenom proizvodnjom iz gasnih elektrana, ali je region i dalje ostao izložen promenama u snabdevanju gasom i troškovima uvoza. Na...

Prilivi LNG-a u Italiju i Hrvatsku rastu dok prilivi u Grčku slabe

Prilivi LNG-a povećani su u Italiji i Hrvatskoj tokom nedelje zaključno sa 20. septembrom, obezbeđujući ovim tržištima veće količine uvoznog gasa u trenutku kada evropski trgovci procenjuju snabdevanje uoči zimske sezone povlačenja gasa iz skladišta. Italija je primila 4.373,49 GWh...

Pad proizvodnje iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj stavlja uvoz na test uprkos oporavku hidroenergije

Hrvatska je u nedelji zaključno sa 20. septembrom zabeležila pad proizvodnje iz varijabilnih obnovljivih izvora od 54,3%, što predstavlja jedan od najvećih padova u regionu, dok je istovremeno povećan neto uvoz električne energije. Proizvodnja hidroelektrana porasla je 34,28%, delimično ublažavajući...
Supported byClarion Owners Engineers