Naftnom i gasnom sektoru potrebne nove investicije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

 

Srbiji i jugoistočnoj Evropi su potrebne nove investicije u naftni i gasni sektor i istraživanja komercijalnih ležišta nafte, kako bi se smanjila visoka zavisnosti zemalja regiona od uvoza energenata, izjavio je juče savetnik premijera za energetiku Petar Škundrić.

Škundrić je, u prisustvu direktora Sekretarijata Energetske zajednice jugoistočne Evrope Slavča Nejkova, otvorio 3. Naftni forum u Beogradu.

Škundrić je ocenio da je potrebno ulagati u energetsku infrastrukturu, podzemna skladišta gasa i eksploataciju uljnih škriljaca, iz kojih je moguće dobiti naftu i gas, iako je Srbija ostvarila značajan napredak u realizaciji važnih projekata u energetici kao što su skladište gasa Banatski Dvor, realizacija projekta gasovoda „Južni tok“ i modernizacija rafinerije u Pančevu.

„To sve značajno doprinosi podizanju nivoa energetske stabilnosti u Srbije“, rekao je Škundrić i najavio da će uskoro biti donet novi Zakon o robnim rezervama, kojim će biti uređeno pitanje obaveznih rezervi nafte.

On je podsetio da je Srbija usvojila novi Zakon o energetici, koji će doprineti približavanju srpskog energetskog sektora pravilima energetskog tržišta Evropske unije, kao i da je od početka ove godine liberalizovala tržište naftnih derivata.

„Srbija je više od dvadeset godina liberalizovala i otvorila svoj tržišni prostor za ulazak privatnog kapitala, a time i svih zainteresovanih ino naftnih kompanija kroz investiranje u maloprodajne objekte,“ rekao je Škundrić i dodao da je liberalizacija tržišta naftnih derivata u Srbiji u najvećoj meri obavljena davno pre zvanične liberalizacije uvoza goriva.

Ocenio je da će transformacije privrede Evropske unije u privredu sa malom emisijom gasova staklene bašte do nivoa od 85 do 90 odsto do 2050. godine, doneti nove izazove za naftnu privredu, koja će se odraziti i na region jugoistočne Evrope.

Sve dugoročne energetske prognoze na svetskom i na nivou EU potvrđuju i dalje visoku zastupljenost nafte i ukazuju da će njeno učešće u 2030. godini biti oko 28 odsto u proizvodnji primarne energije, naveo je Škundrić.

U transportnom sektoru, potrošnja nafte u 2030. godini krataće se oko 84 odsto u ukupnoj potrošnji naftnih derivata, a biće simbolično učešću alternativnih goriva, dodao je Škundrić.

Treći Naftni forum, na kome će biti reči o tržištu naftnih derivata, eksploataciji, proizvodnji i preradi nafte, energetskoj sigurnosti i snabdevanju regiona naftom i drugim fosilnim gorivima, održava se u organizaciji Energetske zajednice jugoistočne Evrope i Ministarstva infrastrukture i energetike Srbije.

U radu foruma učestvovaće predstavnici Energetske zajednice jugoistočne Evrope, Međunarodne agencije za energetiku, Međunarodne asocijacije za proizvodnju nafte i gasa, Ministarstva infrastrukture i energetike Srbije, Naftne industrije Srbije i niza naftnih ompanija iz regiona.

Energetska zajednica je trajno odredila da Beograd bude domaćin tog foruma, a manifestacija će ove godine trajati dva dana, 27. i 28. oktobra u hotelu Hajat.

Izvor tanjug.rs

 

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Vetropark u Grčkoj uz podršku Sampensiona počeo sa radom dok institucionalni kapital ulazi u sektor obnovljivih izvora energije

European Energy je pustio u komercijalni rad svoju prvu vetroelektranu u Grčkoj, čime je danski penzioni kapital dobio direktno operativno prisustvo u sektoru obnovljivih izvora u zemlji i pokazao još jedan model finansiranja novih proizvodnih kapaciteta. Vetropark Tsoukes Sarres snage...

Prosečne cene električne energije u JIE padaju, ali raspon od 0,70 do 251 evra/MWh poboljšava ekonomiku skladištenja energije

Cene električne energije na tržištu dan-unapred širom istočne Jugoistočne Evrope pale su prema 160 evra/MWh za isporuku 26. septembra, ali su se cene na unutardnevnom tržištu i dalje kretale od gotovo nule do više od 250 evra/MWh, dodatno potvrđujući...

Rumunija odobrila 527 MW baterijskih kapaciteta, dok se ubrzava razvoj skladištenja energije

Rumunija je u jednom regulatornom postupku odobrila više od 527 MW kapaciteta za skladištenje električne energije, čime je dodat još jedan veliki paket kapaciteta tržištu koje se ubrzano pomera od širenja obnovljivih izvora ka povećanju fleksibilnosti elektroenergetskog sistema. Regulator za...
Supported byClarion Owners Engineers