Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeIseljenje groblja ili...

Iseljenje groblja ili nema struje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Naselje Vreoci kod Lazarevca leži na 600 miliona tona uglja i ukoliko ovo mesto što pre ne bude preseljeno Srbija će već 2013. godine morati da uvozi struju. Poseban problem je lokalno groblje koje država planira da ubrzo iseli. Ukoliko mesto Vreoci kod Lazarevca ne bude izmešteno do kraja godine najveći rudarski basen Kolubara neće imati odakle da kopa ugalj, a samim tim biće dovedena u pitanje i celokupna proizvodnja struje u Srbiji. Zato je država odlučila da već narednih dana otpočne sa preseljenjem seoskog groblja u Vreocima. Međutim, meštani ne pristaju i traže lokaciju za kolektivno preseljenje.
Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Oliver Dulić kaže da će država učiniti sve što je neophodno da se završi eksproprijacija zemljišta i iseljenje groblja u Vreocima radi proširenja kolubarskih kopova.

On dodaje da je to neophodno da bi elektroenergetski sistem u Srbiji u budućnosti bio održiv i da ne bi imali manjak električne energije od 2013. godine.
“Mi smo ovih dana završili i poslednju od svih neophodnih procedura i siguran sam da će dogovor između građana Vreoca, s jedne strane i Kolubarskog basena, sa druge strane biti završen na zadovoljavajući način za sve”, kazao je Dulić.

On je, nakon predstavljanja tvining projekta iz oblasti životne sredine, kazao da su do sada ispoštovane sve procedure i da očekuje da će se veoma brzo početi iseljenje.
Ovaj projekat predstavlja apsolutni prioritet za Kolubaru, jer u suprotnom možemo imati veoma nepovoljne posledice u smanjenoj proizvodnji lignita, a samim tim i električne energije posle 2012. godine, rekao je Dulić početkom ove nedelje. Procenjuje se da je realna opasnost za smanjenje proizvodnje uglja u RB Kolubara od 2013. godine, za pet do sedam miliona tona uglja godišnje, dodao je on.

Rudarski basen Kolubara godišnje proizvodi oko 30 milona tona uglja kojim se snabdevaju termoelektrane “Nikola Tesla”, “Kolubara A” i “Morava”, u kojima se proizvodi 51 odsto struje u Srbiji. Bez otvaranja novih kopova neće biti moguće održati postojeći nivo proizvodnje uglja. Za troškove raseljavanja oko 1.000 domaćinstava i groblja u Vreocima potrebno je od 150 do 200 miliona evra, a rezerve uglja ispod tog naselja procenjene su na 500 do 600 miliona tona. 

Izvor elektroenergetika.info

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!