Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Solarni projekt na četiri kontinenta

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Italijanska energetska kompanija ENEL podigla je na istočnoj obali Sicilije veliku solarnu elektranu u okviru projekta Arhimed, kao deo šire evropske inicijative zvane Dezertek, koja se prostire na četiri kontinenta.

Elektrana, koja radi od prošle godine, u stanju je ne samo da neposredno koristi već i da akumulira prikupljenu energiju.
Nosi ime čuvenog antičkog grčkog filozofa Arhimeda, poreklom sa Sicilije, koji je po legendi u obližnjem gradu Sirakuzi primenio uglačane metalne štitove vojnika kako bi zapalio rimske ratne brodove, preneo je Glas Amerike.

U elektrani Arhimed parabolična ogledala prate kretanje sunca, fokusirajući toplotu na čelične cevi kroz koje protiče specijalna tečna so kao odličan prenosnik toplote.

„Princip akumuliranja energije je koncentrisanje energije sunca na prijemne cevi. Drugim rečima, sva energija prikupljena ovim paraboličnim ogledalima prenosi se na cevi kojima teče so“, izjavio je glavni inženjer elektrane Arhimed, Fabricio Moreli.

Tečna so zagrejana do 550 Celzijusovih stepeni sprovodi se u velike rezervoare gde proizvodi paru za okretanje turbina u elektrani.

Novost je u tome što su ovi rezervoari u stanju da akumuliraju toplotu prikupljenu preko dana, tako da elektrana neko vreme može da radi i bez sunca. Mešavina od 60 odsto natrijum nitrata i 40 odsto kalijum nitrata jeftin je i bezbedan medijum za akumuliranje toplote, kaže inženjer Moreli, dodajući da bi testiranje njene primene u ovako velikom postrojenju moglo da ima značajne posledice po tehnologiju solarnih elektrana.

„Glavni cilj ovog postrojenja je prikupljanje znanja i proveravanje tehnologije tečnih soli u industrijskim razmerama“, kaže Moreli.

Ogledala ukupne površine oko 30.000 kvadratnih metara koncentrišu sunčevu energiju na oko 5.400 metara cevi. Solarna elektrana doprinosi susednoj elektrani na gas oko pet megavata struje, odnosno oko 10 miliona kilovatčasova energije godišnje.

Kompanija ENEL tvrdi da bi čak i ovakve, relativno male elektrane, mogle da snabdevaju jeftinom strujom domaćinstva u zemljama Severne Afrike.

Zamenik generalnog direktora kompanije ENEL, Ingmar Vilhelm, kaže da projekat Arhimed, i šira evropska inicijativa Dezertek, imaju za cilj pronalaženje načina za najefikasnije korišćenje najvažnijeg energetskog potencijala svetskih pustinja – energije sunca.

„Dezertek je ideja sa dva glavna elementa. Prvi je uvođenje obnovljivih izvora – solarnih ogledala, solarnih ćelija i elektrana na vetar – posebno u afričke zemlje. Drugi element je krišćenje te energije za delimično zadovoljavanje potreba u Evropi“, kaže Vilhelm.

U okviru inicijative Dezertek do 2050. godine trebalo bi da bude položeno nekoliko visokonaponskih podmorskih kablova između Evrope i Severne Afrike. Na taj način, ogroman prirodni izvor čiste energije iz tog područja mogao bi da doprinese smanjenju zagađivanja koje proizvode mnoge termoelektrane u Evropi.

Izvor tanjug.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!