NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikePismo namera ruskog...

Pismo namera ruskog milionera o ulaganju u RITE Ugljevik

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ruski milioner Rašid Serdarov planira izgradnju ne jedne, već dve termoelektrane u Ugljeviku, ukupne vrednosti 800 miliona evra, navodi se u Pismu namere koje ekskluzivno objavljuje Capital.ba.

U Pismu, koje je prihvatila Vlada RS, Serdarov namerava da gradi termoenergetske blokove Ugljevik 2 i Ugljevik 3. Iz Pisma je očito, da je njegova stručna delegacija, već obišla Ugljevik, ali i imala uvid u određena dokumenta.

“Na osnovu naših dosadašnjih kontakata, kao i posete timova Rudniku i Termoelektrani Ugljevik, te uvida u raspoloživu dokumentaciju, iskreno nameravamo graditi termoenergetske blokove Ugljevik 2 i 3. Termoenergetski blok 2 bi gradili isključivo na lokaciji na kojoj su već započeti radovi, a Blok 2 u njegovoj neposrednoj blizini”, navodi se u Pismu, koje potpisuje Jean-Francois Cordemans direktor “Comsar Energy Limited” kiparske firme u 100 % vlasništvu Serdarova.

U Pismu namera, Serdarov traži dve koncesije: na eksploataciju uglja na ležištima Delići, Peljave-Tobut koje se procenjuje na oko 45 miliona tona, te koncesiju na izgradnju termoelektrane.

Predlaže osnivanje posebne kompanije „Comsar Republika Srpska“ u kojoj bi njegova firma imala 90 odsto vlasništva, a ostatak matično preduzeće RITE Ugljevik. Za ovu investiciju, kao i druge u Jugoistočnoj Evropi, Sardarov je prošle godine registrovao firmu na Kipru “Comsar Energy Limited”.

Pare spremne

Prema investicionom planu, ruski milioner, već ima obezbeđena vlastita sredstava tako da bi nakon dobijanja saglasnosti, izuzetno brzo počeo sa radovima.

“Comsar Energy Limited” planira da investira oko 400 miliona evra u periodu od 30 meseci i to samo u prvoj fazi za izgradnju Ugljevik 2 i otvaranje rudnika. Ukoliko rezerve uglje, nakon istraživanja, budu dovoljne, gradiće se i Ugljevik 3 vrednosti dodatnih 400 miliona evra”, ističe se u Pismu.

Zalihe 355 miliona tona

RITE Ugljevik sada godišnje potroši nepuna dva miliona tona uglja. Procenjuje se da su ukupne zalihe čak 355 miliona tona uglja. Od početka, koncepcijski predviđeno je da se da se grade čak četiri termoenergetska bloka, navodi se u dopisu Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, koje je zajedno sa Pismom namera ruskog milionera, dostavljeno Vladi RS, a koje takođe objavljuje Capital.ba.

Zaposleni u Elektroprivredi RS, nemaju dovoljno informacija, znaju da je Ugljeviku neophodna investicija, ali nejasno im je da bi cjelokupno ležište uglja vrijedilo samo 10 odsto vlasništva u budućoj novoj firmi.

“Ono što mi vidimo ovo je nije privatizacija na mala, već na velika vrata. Podsjećamo da nisu samo radnici u energetici protiv privatizacije, već je i Vlada Srpske rekla da neće ići u tom smjeru. U kom omjeru je ovo privatizacija ne znamo, jer nemamo dovoljno informacija, ali po onome što je objavljeno nije nam jasno u čijem je interesu da mi dajemo prirodno bogatstvo, odnosno ugalj i da za to dobijemo tek 10 odsto udela u novoj firmi”, kaže Dušan Vrhovac predsednik Sindikata udruženih radnika energetike RS.

U Pismu namera Sardarov ističe da je od 1994. godine vlasnik Južno Uralske privredne kompanije, kao i još nekoliko uspešnih kompanija u Evropi. Zapošljava 1 500 radnika i ima godišnji promet od 1,5 milijardi američkih dolara.

O predloženom načinu ulaganja i izgradnji Ugljevik 2 ne žele se, za sada, izjašnjavati ni mali akcionari i ni investicionih fondovi koje smo kontaktirali. Ovo je tek pismo namera i ništa ne treba prejudicirati. Podsećaju da je sve mnogo komplikovanije jer i Slovenija potražuje predratna ulaganja u RITE Ugljevik.

Izvor capital.ba

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Region: Slabiji vetar i više cene gasa podigli cene električne energije, dok se Srbija odvojila od tržišta regiona

Cene električne energije na tržištu dan unapred u jugoistočnoj Evropi porasle su u petak, jer su slabija proizvodnja iz vetra, čvrste cene gasa i manji uvoz zategli regionalni bilans električne energije. Srbija je, međutim, ostala izraziti izuzetak, sa cenama...

Rumunija suočena sa produženim zastojem nuklearnih elektrana jer nizak vodostaj Dunava odlaže ponovno pokretanje Černavode

Rumunija bi mogla da ostane bez proizvodnje električne energije iz nuklearne elektrane Černavoda sve do kraja septembra, što povećava oslanjanje na termoelektrane, obnovljive izvore i uvoz u trenutku kada se zemlja približava periodu veće potrošnje tokom zime. Oba reaktora su...

Econergy pustio u rad baterijsko skladište snage 70 MW uz solarnu elektranu u Rumuniji

Kompanija za razvoj projekata iz obnovljivih izvora energije Econergy pustila je u komercijalni rad baterijsko skladište kapaciteta 70 MW/141 MWh uz svoju solarnu elektranu Parau 1 u Rumuniji, stvarajući jednu od sve značajnijih kombinacija solarne elektrane i baterijskog skladišta...
Supported byClarion Owners Engineers