NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikePreseljenje Vreoca ili...

Preseljenje Vreoca ili nestašica struje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

Od optužbi, koje se poslednjih dana čuju o malverzacijama u poslovanju Rudarskog basena „Kolubara”, mnogo važnije je da u naredna dva meseca otpočne preseljenje groblja u Vreocima, jer bez uglja ispod tog sela „Kolubara” već 2013. neće moći da ostvaruje planiranu proizvodnju. Termoelektrane u Obrenovcu ostaće bez dovoljnih količina goriva, a Srbija bez planiranih kilovat-časova električne energije.
Upravo je na to, juče na konferenciji za novinare upozorio Nebojša Ćeran, direktor Rudarskog basena „Kolubara”, istakavši da kašnjenje eksproprijacije zemljišta u Vreocima, kako bi se oslobodile rezerve uglja, kao i proširenje postojećih kopova do 2013. godine može dovesti u pitanje planiranu proizvodnju struje u Srbiji, odnosno povećanje godišnjih troškova uvoza struje za 150 do 200 miliona evra. Kašnjenje u realizaciji preseljenja Vreoca od tri do pet godina moglo bi da dovede do restrikcija struje, upozorio je Ćeran.
Na kopovima „Kolubare” proizvodi se više od 75 odsto uglja u Srbiji i tržištu se isporučuje više od 1,2 miliona tona uglja za industrijsku i široku potrošnju. Geološke rezerve uglja u Kolubarskom basenu koji obuhvata 600 kvadratnih kilometara su oko tri milijarde tona, a bilansne oko dve milijarde tona.
Ćeran je istakao da je „Kolubara” 2010. završila sa pozitivnim finansijskim rezultatom od 21 milion evra. Upitan, da li„ Kolubara” ima internih ili eksternih dugovanja i prema kojim firmama, Ćeran je odgovorio da trenutni ukupni dugovi „Kolubare” iznose 9,5 milijardi dinara i da je neophodan investicioni ciklus do 2015. vredan između 120 i 150 miliona evra.
Ćeran je rekao da su u „Kolubari” 2008. godine znatno porasli troškovi zakupa privatne mehanizacije, dodavši da su delom bili opravdani, jer je to bila godina velikih radova, ali je i istakao da će to biti predmet istrage nadležnih organa koji treba da utvrde koliko je zaista bilo opravdano toliko angažovanje dodatne mehanizacije.
– Ti troškovi su u 2010. godini smanjeni za 80 odsto, odnosno za 40 miliona evra godišnje, dok je angažovanje privatne mehanizacije na kopovima smanjeno deset puta.
Od 2009. godine, kad je promenjeno rukovodstvo u „Kolubari”, propisana su pravila za prodaju uglja, obezbeđena sigurna naplata, a broj zaposlenih je manji za 800, što je donelo godišnje uštede od pet miliona evra, dok su uštede po osnovu sponzorstava i donacija dva miliona evra – rekao je Ćeran.
Troškovi „Kolubare” za zakup mehanizacije u 2010. bili su 935 miliona dinara, a 4,23 milijarde dinara (oko 50 miliona evra) u 2008. godini.
Prema njegovim rečima, za zakup mehanizacije u 2006. plaćeno je 1,5 milijardi dinara, u 2007. godini 2,4 milijarde, a u 2009. godini 1,55 milijardi dinara. Do pada troškova je došlo smanjenjem broja angažovanih mašina, moto sati, cene moto sata i ograničavanjem dnevnog angažovanja mašina.
– Nedostajuća mehanizacija sada se angažuje raspisivanjem tendera, a u ovom trenutku su od ukupno angažovane mehanizacije 82 odsto sopstvene mašine, a ostalo su iznajmljene”, kaže prvi čovek „Kolubare”, istakavši da je u kompaniji trenutno iznajmljena mehanizacija angažovana samo u prvoj smeni, dok mašine tog preduzeća rade u tri smene.
– Cena jednog moto časa iznajmljene mehanizacije danas je približno ista ceni koju ima mehanizacija u vlasništvu „Kolubare”, kaže on.
Predviđeno je da se za nabavku nove mehanizacije u 2011. izdvoji šest miliona evra, od čega pet miliona evra kroz povoljne kreditne aranžmane.

Konferenciji za novinare prisustvovali su gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i generalni direktor EPS-a Dragomir Marković koji nije odgovarao na pitanja novinara.

Izvor Elektroenergetika.info

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

R.Power završio izgradnju solarne elektrane Lazuri snage 55 MW uz bankarsko finansiranje i ugovor o razlici u ceni (CfD).

Poljski investitor u obnovljive izvore energije R.Power završio je izgradnju solarne elektrane Lazuri snage 55 MW u rumunskom okrugu Satu Mare, dok se priključenje na elektroenergetsku mrežu očekuje do kraja 2026. godine. Očekuje se da će elektrana godišnje proizvoditi oko...

Bechtel-Enka napreduje u procesu realizacije projekta Đerdap 3, dok Srbija razvija studije za reverzibilnu hidroelektranu.

Srbija je napravila novi korak ka realizaciji projekta reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, nakon što je konzorcijum Bechtel-Enka ispunio uslove za narednu fazu pregovora sa državom, dok domaći inženjerski konzorcijum priprema plansku i tehničku dokumentaciju za ovaj energetski objekat. Ministarstvo rudarstva...

Cene električne energije u SEE rastu: ponovni radni dan podiže potražnju, Srbija probija 300 €/MWh

Jugoistočnoevropske dnevne (day-ahead) cene električne energije naglo su porasle za ponedeljak, 19. oktobar, pošto se potražnja tokom radnih dana vratila, prognoze za obnovljive izvore bile slabije, a nastavak snažnih uvoznih potreba dodatno je zategao regionalni bilans snabdevanja. To je...
Supported byClarion Owners Engineers