Narodna skupština RS usvojila je u srijedu naveče odluku o davanju saglasnosti na odluku Vlade RS o izboru njemačke kompanije „RWE Innogy“ za strateškog partnera u izgradnji hidroenergetskog sistema (HES) Gornja Drina.
Zeleno svjetlo 45 poslanika dobio je i prateći ugovor o strateškom partnerstvu u istraživanju, razvoju, izgradnji i korištenju hidroenergetskog potencijala gornjeg sliva rijeke Drine.
Hidroenergetski sistem Gornja Drina obuhvata izgradnju četiri hidroelektrane – Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska, instalisane snage oko 237,9 megavata i procijenjene investicione vrijednost od 450 miliona evra.
Ugovorom je definisan odnos vlasništva u zajedničkoj firmi od 60 odsto za kompaniju „RWE Innogy“, a 40 odsto za „Elektroprivredu RS „.
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić izjavio je da je 90 odsto poslanika tokom rasprave podržalo projekat izgradnje hidroelektrana na gornjem toku Drine. Naglasio je da je rasprava o projektu „Gornja Drina“ bila rijetko dobra i kvalitetna, podsjećajući da je na kraju donesena pozitivna odluka i da slijedi mnogo posla koji će, kaže, trajati godinama, a možda i više od decenije.
Pojedini poslanici opozicionih stranaka tvrdili su da se realizacijom ovog projekta privatizuje „Elektroprivreda RS“ (ERS), ali, uprkos tome, nisu glasali protiv projekta, već su bili uzdržani.
Šef Klub SDS-a Vukota Govedarica rekao je da opozicija uvažava komercijalni pristup korištenju energetskog sektora, ali uz uvažavanje interesa građana koji su i vlasnici tog resursa, dok je, kaže, sa druge strane, pozicija u Skupštini afirmisala komercijalnu komponentu.
Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica negirao je da realizacija projekta „Gornja Drina“ znači privatizaciju ERS, ističući da je u pitanju koncesija nakon čijeg isticanja se energetski objekti vraćaju u isključivo vlasništvo RS.
Premijer RS Aleksandar Džombić prethodno je odbacio tvrdnje iz Komisije za koncesije BiH da RS za projekat „Gornja Drina“ treba saglasnost Savjeta ministara BiH, ističući da je oblast energetike u isključivoj nadležnosti entiteta.
Komentarišući činjenicu da je Vlada Crne Gore uputila protestnu notu BiH sa zahtjevom za dostavljanje informacije o gradnji novih hidroelektrana na Drini zbog sumnje da je RS prekršila međunarodnu konvenciju o prekograničnom uticaju na životnu sredinu, Džombić je izrazio očekivanje da će i taj problem biti riješen.
On je rekao da je pozvao crnogorskog premijera Igora Lukšića da pošalje delegaciju u RS koju bi upoznali sa sadržajem ugovora u vezi s izgradnjom HES Gornja Drina i uvjere se da to neće izazvati štetne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori.
Krajinapetrol ide na aukciju
Narodni poslanici dali su saglasnost i na poseban program privatizacije banjalučkog „Krajinapetrola“, kojim se predviđa aukcijska prodaja 45,5 odsto akcija u vlasništvu Akcijskog fonda i Fonda za restituciju RS po početnoj cijeni od oko 9,2 miliona KM, odnosno 1,46 KM po akciji.
Parlament nije prihvatio prijedlog Sindikata „Krajinapetrola“ i opozicionih stranaka da se usvoje zaključci kojima će se budući kupac akcija usloviti investiranjem i zadržavanjem 150 radnih mjesta.
Najveći interes za kupovinu akcija RS u „Krajinapetrolu“ dosad je iskazala firma „Petrobart“ sa Gibraltara, koja već ima 25,2 odsto kapitala.
Izvor Nezavisne
