Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeZastava metal počinje...

Zastava metal počinje proizvodnju solarnih ploča

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Preduzeće “Zastava metal” iz Resavice ugovorilo je početak proizvodnje nosača solarnih ploča sa nemačkom firmom “Doma”.

Proizvodnja će krenuti početkom novembra, a ugovorena je prva količina od oko 6.000 komada nosača, vrednosti 240.000 evra.

Nemačka vlada odlučila je da se do 2020. godine zatvore nuklearne elektrane i da se pređe na prirodne i obnovljive izvore energije, pa vršilac dužnosti direktora “Zastava metala” Srđan Milanović smatra da je ovaj proizvod budućnost preduzeća.

“Prošle godine smo sa tom nemačkom firmom započeli probni program kada smo proizveli više od 5.000 komada nosača. Pošto su bili zadovoljni nastavićemo saradnju i nadamo se proširenju proizvodnje. Bićemo jedna od dve firme u Srbiji koja će proizvoditi te nosače”, rekao je Milanović.

Oko 70 odsto proizvodnje ovog preduzeća čini rudarska oprema, a ostalo kablovska oprema i sve vrste konstrukcija. Proizvode i kotlove na čvrsto gorivo, oko 200 godišnje i sve ih prodaju. U Ameriku izvoze kalemove za motanje telefonske žice.

“U Ameriku mesečno izvezemo oko 6.000 komada kalemova, a do kraja godine imamo ugovoreno 18.000 komada”, kazao je Milanović.

Firma je osnovana 1962. godine kao metalno-prerađivačko preduzeće, odnosno kao remontna jedinica rudnika “Rembas” u Resavici, a 80-ih godina postaje deo kragujevačke “Crvene zastave”.

Pre deset godina preduzeće je postalo društveno i počelo proces privatizacije. Nakon dve neuspele aukcije, preduzeću je pretio stečaj, a 2007. godine kupila ga je bugarska kompanija ,,Nova Varova” po početnoj ceni od 350.000 evra.

Zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza Agencija za privatizaciju je krajem 2009. godine raskula kupoprodani ugovor. Januara 2010. godine Milanović je imenovan za privremenog zastupnika kapitala koji je 70 odsto državni, a 30 odsto kapital radnika.

Firma zapošljava oko 100 radnika i prema Milanovićevim rečima, iako je metalski kompleks u krizi, uspevaju da održe preduzeće i isplaćuju plate u proseku 26.000 dinara.

Milanovih navodi da će u naredne dve godine proširiti proizvodni program i uposliti još oko 50 radnika.

Izvor beta.rs

 

 

 

 

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!