Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaUncategorizedZapadni Balkan: Struje...

Zapadni Balkan: Struje nema dovoljno

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Nestanak struje u više zemalja Zapadnog Balkana otkrio je nedavno da se, barem po pitanju električne energije, Jugoslavija nije sasvim raspala. A kad je u pitanju energetska politika nove zajednice, Europske unije, Hrvatska igra uloga nerazvijenog “uvoznika” emisija zagađenja. 

Kad je ono prije nekoliko dana nestalo struje na par ili nekoliko sati u ovećem komadu regije koju se obično naziva Zapadni Balkan, omogućilo je to barem dvije kolektivne spoznaje. Pa kome bile sasvim neugodne, a kome djelomično utješne. Činjenica da je u istom času došlo do isključenja Dalmacije, velikog dijela Bosne i Hercegovine, Crne Gore i dijela Albanije, i to zbog kvara na jednom dalekovodu u središtu tog ukupnog područja, kazala je ponešto o realnoj integriranosti ovih krajeva. Makar onoj infrastrukturnoj, ali ona donosi i svojevrsnu međuovisnost dotičnih zemalja. Inače, obično se tvrdi, bar u Hrvatskoj, da takve povezanosti nema već preko tri desetljeća.

No veliki sustavi, poput npr. elektroenergetskog, dalo se ovom prigodom shvatiti, puno su veći od takoreći atomiziranih ostataka nekadašnje SFR Jugoslavije. Uzgred rečeno, nije slučajno ni to što je u davne planove (re)konstituiranja te države bila jednom uključena i Albanija.

Elektroenergetska međuzavisnost

Ako treba pojasniti, dakle: nemoguće je imati zaseban, odvojen, intaktan, neovisan elektroenergetski sustav – proizvodni i distribucijski – za ovako malene države. Ništa im ne pomaže to što su, baš svaka od njih, uvjerenja da su totalno samostojeće tvorevine. Ta je ovisnost normalna, reklo bi se, mada se o elektroenergetskoj međuzavisnosti, ne samo o potrebi za naftom iz Rusije, međutim, najradije šuti sve dok ne ispadne neki pozamašan regionalni osigurač, a po mogućnosti i nadalje. Tako se rijetko javno govorilo, recimo, i o neprincipijelnom te višestruko štetnom odnosu Hrvatske elektroprivrede s Elektroprivredom Republike Srpske.

Osvijestili smo stoga načas da Juga ipak nije skroz fizički rasturena, da su ostali nekakvi kablovi koji je još povezuju. Drugo, prisjetili smo se da struje nema dovoljno, ne onoliko koliko nam treba, i shvatili da intermezzo od propasti bivše zajedničke države nije iskorišten za progres sada odvojenih elektroprivreda.

Pa, da se osvrnemo na Hrvatsku, kad je posrijedi egzemplarni pregled stanja u ovom sektoru, simptomatičan za cjelokupnu regiju. Iz prezrene Jugoslavije, u elektroenergetskom pogledu je ova republika izašla ovjenčana takvim nizom hidrocentrala da joj više decenija kasnije ni EU nije mogla odbiti pera, ono dok se sastavljalo kriterije postizanja višeg udjela proizvedene struje iz obnovljivih izvora. Hrvatska je na startu imala više negoli je bilo zacrtano za prvu i drugu ruku, jer se hidroenergija smatra obnovljivom. Ovaj put zanemarit ćemo spekulativnost te klasifikacije, a znano je da se zauzdavanje rijeka danas ne smatra ekološki prihvatljivim.

No potrebe Hrvatske za strujom, kao i čitavog svijeta, vrtoglavo su rasle, iako u međuvremenu ovdje nije učinjeno dovoljno u razvoju novih izvora i novih teravatsati energije. Ne da eksploatacija nije unaprijeđena, nego čak nije održavana postojeća distribucijska mreža unutar zemlje i prema susjednim državama.

Kvota zagađenja

To se pokazalo i na primjeru s početka ovog teksta, a tek je pred nama vrhunac ljetnog energetskog iskušenja. Od zimskog se ono razlikuje, krajnje pojednostavljeno rečeno, po tome što sad ukupno trošimo više struje za rashlađivanje, a zimi više plina za grijanje. Također ukupno, premda je ovdje već spomenuta Dalmacija bestidno zanemarena u plinofikaciji – nije se imalo kad, uslijed drukčijih planova s Inom i, konačno, s HEP-om. Preskočit ćemo šire podsjećanje na sudbinu tih dvaju glavnih energetskih uporišta Hrvatske, opljačkanih i zapuštenih. Osim što na jug dandanas nije dospio plin, zanemaren je i solarnoenergetski potencijal tog područja.

Time dolazimo do strateškog promišljanja energetike ove zemlje čijim je ljudima uskraćena, između svih drugih, i energetska demokratizacija u smislu tzv. građanske proizvodnje. Nadalje, u smjeru umreženosti domaćinstava sa solarima, od kojih bi mnogi producirali višak slobodan za distribuciju.

Nema ni energetskih zadruga, tek jedna ili dvije. Svejedno, može se Hrvatska pohvaliti nečim bitno drukčijim, u kontekstu navedene EU, a i da se vidi kako to izgleda u poredbi s onom jugoslavenskom praksom, razvojnom i proizvodnom. Hrvatska je u protekle tri i pol godine dobila 210 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda EU-a, za obnovljivo-izvorske modernizacijske investicije u energetici, infrastrukturne i tsl. To se inače dijeli zemljama-članicama EU-a čiji je BDP manji od 60 postotaka EU-ova prosjeka. Znači, ne po tome kako stoji čiji udio obnovljivih izvora u energetici.

A sam taj Modernizacijski fond je zapravo tijelo Direktive o trgovanju emisijama stakleničkih plinova. Znate već ono kad slabije razvijena zemlja ne uspije napuniti svoju određenu kvotu emisije zagađenja planete, a neka jača potrebuje još i više od zadane joj mjere, jer industrijski sva pršti.

Budući da se prekoračenje dopuštenog zagađenja rigorozno financijski penalizira, logično je bilo – monetizirati ga, staviti na tržište. Spekulirajmo: iskoristiti Modernizacijski fond za obnovljivost trgovinske sposobnosti nerazvijenih zemalja na burzi emisije stakleničkih plinova. Ta sposobnost obnavlja se zadržavanjem tih država u njihovoj nerazvijenosti. Što budu općenito manje proizvodile, i što budu imale veći udio obnovljivih izvora, tim će moći osloboditi više od svoje emisijske kvote za tržište. Plan se fino uklapa u Hrvatskoj namijenjenu ulogu svjetskog turističkog resorta.

I tako, doma je vrijednost u energetskoj proizvodnji otišla privatnim investitorima u vjetroelektrane, s garantiranim tržištem i povlaštenom cijenom te zelene energije. Globalno, profit ostaje dominantnim industrijama te žarištima kapitala. No da bar ne nestaje struje u regiji, prenosi bilten.org.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: MK Fintel Wind proširuje vetropark Košava za 36 MW novim turbinama

MK Fintel Wind planira proširenje vetroparka Košava, povećavajući kapacitet za 36 MW u naredne dve godine instalacijom 10 dodatnih vetroturbina. Trenutno, vetropark Košava, koji ima 20 operativnih turbina sa ukupnim kapacitetom od 69 MW, značajno doprinosi proizvodnji čiste energije u...

Mađarska: ABO Energy obezbedio dugoročno finansiranje od Berenberg banke za solarne projekte od 55 MW

Nemački developer obnovljivih izvora energije, ABO Energy, obezbedio je dugoročno finansiranje od banke Berenberg iz Hamburga kako bi podržao izgradnju tri solarne elektrane u Mađarskoj, ukupnog instaliranog kapaciteta od 55 MW. Prema saopštenju banke, finansiranje se obezbeđuje kroz Berenbergove Green...

Grčka: Sektor solarne energije spreman za nastavak rasta s predviđenim povećanjem od 3 GW u 2025. godini

Značajna ulaganja podstiču rast solarne energije u Grčkoj, a očekuje se da će instalirani kapacitet porasti za 2,5 do 3 GW u 2025. godini, čime će se dodatno učvrstiti dominantna pozicija solarne energije u sektoru obnovljivih izvora energije u...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!